Međunarodna zajednica mogla bi ključno uticati na postojeće ili eventualno nove manjinske partije da ubuduće ne prave savez sa Demokratskom partijom socijalista (DPS), ali da bi se to desilo neophodno je da u opoziciji vode mudriju politiku po brojnim pitanjima.
To je kazao izvršni direktor Građanske alijanse Boris Raonić, komentarišući činjenicu da je u Makedoniji došlo do smjene VMRO-DPMNE bivšeg premijera Nikole Gruevskog zahvaljujući tome što se albanska stranka DUI okrenula leđa tom osmogodišnjem partneru i, sa još jednom albanskom partijom, ušla u novu vladajuću koaliciju sa makedonskim Socijaldemokratama Zorana Zaeva.
"Makedonija, a uskoro i Kosovo, će pokazati da ne postoji samo jedan koalicioni partner, a upravo pogled sa strane i savjeti koje ima pruža jedini partner kojem vjeruju, međunarodna zajednica, u tome igra ključnu ulogu”, navodi Raonić.
Vladajuća većina u Crnoj Gori, predvođena DPS-om, nakon parlamentarnih izbora 2012. i 2016. zavisi od podrške manjinskih partija - Bošnjačke stranke, Hrvatske građanske inicijative i albanskih partija koje su na tim izborima osvojile ukupno pet, odnosno četiri mandata zahvaljući privilegijama koje im omogućuje izborni zakon. Međutim, praktično i prije rezulata izbora političkoj javnosti je jasno da ti mandati idu na saldo DPS-u, koji tako startuje sa prednošću od četiri do pet mandata u trci za 81 mjestom u parlamentu. Manjinske partije svoje saveze sa DPS-om u posljednja dva izborna ciklusa uglavnom su pravdale tim što, kao i DPS, imaju isti cilj - članstvo Crne Gore u NATO. Pri tome, dio opozicije se svojim stavovima udaljavao od moguće saradnje sa manjinskim strankama koje sa druge strane nisu gadljivi na prošlost DPS-a.
Zamjenik glavnog urednika u makedonskom dnevnom listu “Dnevnik” Branko Đorđevski kaže da nema dileme da su na odluka DUI da opet ne pravi savez sa VMRO-DPMNE presudno uticali spoljni, međunarodni, faktori. Uz podsjećanje da je u predizbornom periodu bilo očigledno da SAD i EU žele odlazak Gruevskog zbog više razloga - od afere sa prisluškivanjem telefonskih razgovora do toga da je počeo da koketira sa Rusijom, Đorđevski podsjeća da nakon izbora ni DUI, od čijih glasova je zavisila većina, nije krila da će međunarodni faktor uticati na njenu odluku:
"Partijski portparol DUI Bujar Osmani već je na početku pregovora izjavio da će njihova odluka biti donesena na "unutrašnjim partijskim organima, no i u konsulatcijama sa NVO, javnim ličnostima, kao i sa međunarodnim faktorom".
"Uostalom, sve albanske partije u Makedoniji ne kriju da odluke donose u konsultacijama sa međunarodnim faktorima među kojima SAD ima glavnu riječ”, kaže Đorđevski.
On je podsjetio na su pregovori VMRO-DPMNE sa tri albanske partije o formiranju vlasti, koji su uključivali niz ultimativnih uslova tri albanske partije, do posljednje večeri ukazivali da će se uspješno završiti:
"Kasnije će makedonski predsjednik Ivanov reći da je te večeri presudan bio telefonski razgovor i javljanje jednog stranog diplomate”.
On dalje podsjeća da nakon propasti pregovora sa VMRO-DPMNE albanske partije nijesu ultimativno insistirale na zahtjevima iz tkz “Tiranske platforme” i da je na kraju, lider integrativaca Ali Ahmeti izjavio da se “najvažniji zahtjevi iz Platforme neće ostavrivati u toku ovog manadata, nego će se inicirati javna rasprava o njima”.
"Funkcioneri DUI u budućoj vlasti mogu računati da će biti mirni u istragama Specijalnog tužilaštva, a od njih na kraju krajeva, zavisi opstanak ove vlade koja ima tijesnu većinu”, kazao je Đorđevski.
No, za sada nema nagovještaja da bi dio opozicije u Crnoj Gori mogao voditi mudriju politiku kad je riječ o pitanjima koja su visoko na listi prioriteta birača manjinskih partija. Tako je prije neki dana lider Nove Andrija Mandić kazao da će, kada dođu na vlast, između ostalog poništiti odluku Vlade o priznavanju kosovsku nezavinost, iako je to nemoguća misija.
Kad DPS gura "svoje" manjine, što to ne bi uradila i opozicija
Raonić ukazuje da mnoge manjinske partije u Crnoj Gori osjećaju veliki pritisak od dijela svog biračkog tijela koji više ne želi da toleriše jaku gravitaciju DPS-a, tražeći da se okrenu, kako je rekao, u drugom pavcu. Pri tome, ukazuje on, broj birača koje je dovoljan da neka manjinska partija, koja ne želi saradnju sa DPS-om, pređe census nije veliki.
"Tako se hrvatski mandat može osvojiti sa par stotina glasova pomoći sa strane, što smo već vidjeli”, podsjeća Raonić.
Na posljednjim izborima HGI je, kako pokazuju brojke, osvojio mandate u parlamentu zavaljujući izbornom inžinjetringu DPS-a koji je dijelu svojih aktivista naložio da HGI natoče nekoliko stotina glasova. Tako je HGI nakon Gornje i Donje Lastve u Tivtu najviše glasova, 70, osvojila na biračkom mjestu Gimnazija u Nikšiću.
"Ni među albanskim narodom sigurno nije raspoloženje takvo, da su skoro konsensualno svi za DPS ili one partije koje čine koaliciju sa njim”, kazao je Raonić.
Bonus video:
