Predsjednik Demokratske Crne Gore Aleksa Bečić predao je vrhovnom državnom tužiocu, Ivici Stankoviću otvoreno pismo povodom odbacivanja krivične prijave Demokrata u predmetu "Limenka", saopšteno je iz te partije
Bečić je podsjetio da su podnijeli krivičnu prijavu nakon što je država isplatila Acu Đukanoviću preko 10 miliona eura, i da smatraju da su reakcije tužilaštva razočaravajuće i obeshrabrujuće.
"Prvo, neshvatljivo nam je da se Specijalno DT oglasilo nenadležnim u ovom predmetu, jer postoje brojni osnovi za sumnju da je šteta po Državu od 10,6 miliona evra nastupila kao posljedica organizovanog i koordiniranog djelovanja više pojedinaca koji su nosioci značajnih funkcija u izvršnoj vlasti Crne Gore. Uvjereni smo, dakle, da je na djelu bilo vršenje krivičnog djela na organizovan način, a gonjenje učinilaca takvih krivičnih djela jeste u nadležnosti Specijalnog DT. Drugo, osnovni državni tužilac u Podgorici, kojem je predmet „Limenka“ proslijeđen na nadležnost, svojim aktom Kt br.1594/16 od 25.05.2017.godine obavijestio nas je da je naša krivična prijava odbačena. Pri tome nam nije dostavljen akt-rješenje o odbacivanju krivične prijave, niti je navedena bliža oznaka-broj akta o odbacivanju krivične prijave, a nijesmo upućeni ni na pravo na podnošenje pritužbe", navodi se u Bečićevom pismu.
On navodi da su istog dana kada su primili obavještenje o odluci, tražili Rješenje o odbacivanju krivične prijave.
"Međutim, Osnovni DT nas svojim aktom br. 1594/16 od 29.05.2017.godine obavještava da ne može udovoljiti našem zahtjevu za dostavljanje Rješenja o odbacivanju krivične prijave, jer nemamo svojstvo oštećenog, već samo podnosioca krivične prijave. Navedeno pravno stanovište Osnovnog DT, po našoj ocjeni, je nezakonito. Ovakvu ocjenu temeljimo na činjenici da podnosilac krivične prijave, u konkretnom predmetu Demokratska Crna Gora, ima pravo na pritužbu, što se ne spori, ali, navodno, nema pravo da dobije Rješenje o odbacivanju krivične prijave na koje bi se uložila pritužba. Nameće se logično pitanje- kako uložiti pritužbu na akt čiji sadržaj nam nije poznat, jer nije dostavljen, niti nam je dostavljena bliža oznaka, odnosno, broj akta na koji se ima pravo podnijeti pritužba", dodaje Bečić.
Bečić od Stankovića traži da naloži Osnovnom državnom tužilaštvu da Demokratskoj Crnoj Gori dostavi Rješenje o odbacivanju krivične prijave.
"Donesete obavezno uputstvo za postupanje u predmetu „Limenka“ za nadležno DT ( po našoj ocjeni-Specijalno DT) ili da iskoristite pravo iz člana 133 Zakona o DT i predmet „Limenka“, zbog brojnih specifičnosti koje ovaj predmet sadrži, ogromne imovinske štete koja je po državu nastupila i velikog interesovanja javnosti za ovaj predmet, povjerite, odnosno, kao nadležno tužilaštvo za postupanje u ovom predmetu odredite upravo Vrhovno državno tužilaštvo", dodaje Bečić.
Lider Demokrata podsjeća Stankovića "da niko ne spori činjenice da je u predmetu „Limenka“ država pretrpjela štetu od 10,6 miliona evra greškom državne administracije, a lice koje je štetu naplatilo od države je rođeni brat predsjednika Vlade koji je tu funkciju obavljao u vrijeme zaključenja ugovora između državnog organa i građanina Aca Đukanovića, kao i u vrijeme isteka roka za postupanje države po zaključenom ugovoru, kada to država nije učinila".
"Da je nejasno zbog čega se postupajući državni tužilac bavio pitanjem eventualne krivično-pravne odgovornosti za samo dva lica ( Veselin Veljović i Ivan Brajović) kada se u našoj krivičnoj prijavi navedena i imena još jednog broja potencijalno odgovornih lica, da država Crna Gora, kao oštećena u ovom predmetu, nije iskoristila pravo da podnese pritužbu na Rješenje osnovnog državnog tužioca o odbacivanju krivične prijave Da je osnovni državni tužilac rok za zastarjelost krivičnog gonjenja računao samo na osnovu roka kada je istekla obaveza izvršenja Ugovora (26.05.2010.godine), a da nije u obzir uzeo i obavezu računanja roka zastarijevanja krivičnog gonjenja od nastupanja posljedice vršenja krivičnog djela", ističe Bećić.
On je podsjetio da član 125 stav 1 Krivičnog zakonika Crne Gore propisuje: „Zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kada je krivično djelo učinjeno. Ukoliko posljedica krivičnog djela nastupi kasnije, zastarijevanje krivičnog gonjenja počinje od dana kada je posljedica nastupila.“
"U konkretnom slučaju posljedica je isplata tužiocu naknade štete, a ona je izvršena u februaru 2013. za iznos od cca 2 miliona evra i u februaru 2016. godine u iznosu od cca 8,6 miliona evra, pa je, saglasno citiranom čl.125 stav 1, u ovom predmetu rok zastarijevanja krivičnog gonjenja počeo teći od februara 2016.godine, kada je tužiocu Acu Đukanoviću isplaćeno 8,6 miliona evra, tako da ne može biti ni govora o zastarijevanju krivičnog gonjenja. Nadamo se da nećete dozvoliti da konačno stanovište Državnog tužilaštva kao državnog organa u čijoj je nadležnosti gonjenje učinilaca krivičnih djela, bude da u predmetu „Limenka“ nema osnova za sumnju u bilo čiju i bilo koju krivičnu odgovornost, jer bi to predstavljalo dramatično opasnu poruku da u Crnoj Gori postoje pojedinci koji su izvan i iznad zakona, i kojima je dozvoljeno sve, uključujući i otimanje društvenih dobara ogromne vrijednosti zloupotrebom uticaja i moći", zaključuje Bečić.
Bonus video:
