Demokratski front (DF) bi trebao da se okrene sebi i svojim slabostima a ne da pokušava da dođe na vlast bez volje naroda, poručio je ministar odbrane Predrag Bošković.
"Iz godine u godinu se ponavljaju zahtjevi opozicije da se mimo izbora napravi neka tehnička, nova vlada. Imali su priliku 2016. godine kada je stvorena Vlada izbornog povjerenja. Ni tada, ni danas mislim da to ništa promijenilo ne bi. Demokratska partija socijalista (DPS) je najjača partija, i istraživanja pokazuju da se i sada održe izbori bila apsolutno najjača i formirala vlast u Crnoj Gori," kazao je Bošković novinarima na margini sastanka ministara odbrane NATO u Briselu.
DF je prethodno predlagao formiranje tehničke vlade.
"Savjetujem im da se okrenu sebi i svojim slabostima, da izađu na megdan u oktobru 2020. godine i pokažu da ipak se odnose prema demokratskim procesima na pravi način a ne tražeći bilo kakve prelazne tehničke vlade i da dođu na vlast bez volje naroda".
Danas je na dnevnom redu Vlade Predlog zakona o ratifikaciji Protokola o prostupanju Makedonije NATO a na pitanje "Vijesti" da li ima informaciju kada će Skupština da glasa o protokolu rekao je da nema podatak.
"Iskreno se nadam da će to biti već na prvom proljećnom zasjedanju. Makedonija je naš prijatelj, napravila je ogroman iskorak. Riješila je veoma teško pitanje između Grčke i Makedonije. Siguran sam da je to jedan dobar putokaz za sve u regionu da kada postoji volja može se doći do jednog dobrog i kvalitetnog dogovora koji bi bio prihvatljiv za obje strane. To je neka vrsta stimulansa za one u regionu koji još imaju nerazješnjena pitanja da krenu pravcem dogovora a ne prekidanjem dijaloga ili stvaranjem tenzija i sukoba," istakao je ministar odbrane.
Upitan da li misli da bi Rusija mogla da sprječava put Makedonije do njenog punopravnog članstva, Bošković je odgovorio da je uvjeren da makedonske institucije znaju da rade svoj posao, da se izbore sa svim uticajima koji se mogu desiti.
"Crna Gora je to uspjela i ne znam zašto ne bi i Makedonija i mislim da je proces pristupanja Makedonije Sjevernoatlantskom savezu nepovratan proces i to će doprinjeti stabilizaciji prilika na Zapadnom Balakanu. Dobar putokaz za ostale u regionu koji pokazuje da se dobrom voljom i vizijom može napraviti vrlo kvalitetan projekat," dodaje on.
Na pitanje u kojem je stadijumu proces nabavke oklopnih vozila, ministar je istakao nije još taj posao završen.
"Biće završen u prvoj polovini ove godine. To je višegodišnja investicija. S obzirom na iznos same investicije, to je nešto što radimo sa našim partnerima i što će ojačati mobilnost, snagu, i spossobnost naše pješadije. Svakako da posle toliko godina, koliko se nije ulagalo u Vojsku, ovo je prilika da modernizujemo naše oružane snage. Ponavaljam odluka o ulasku u NATO bila je naša najispravnija odluka jer da to nismo napravili cijena razvijanja naših oružanih snaga samostalno bi bila desetostruko veća nego što je sada kada smo u saglasju sa našim partnerima", kazao je ministar.
Kada je u pitanju nabavka vojnog radara, tj. da li se interresorna komisija NATO-a odredila prema zahtjevu Crne Gore za pomoć u nabavci vojnog radara, da li od NATO ili neke države članice, Bošković je istakao da su razgovarali sa saveznicama o tom pitanju.
"Očekujemo tu donaciju, da li od NATO direktno ili od nekog od naših partnera bilateralno, odluka bi mogla biti donijeta ove godine," kazao je on, dodavši da je nabavka radara nacionalni prioritet, ne prioritet same Alijanse.
"S obzirom na to da je to izuzetno finansijski zahtjevna investicij tražimo rješenja da bude kroz vrstu donacije umjesto kroz klasičnu nabavku".
Dodao je da je to praksa sa zemljama članicama.
"Taj radar koji NATO posjeduje ponuđen je svim državama ko iskaže interesovanje, oni prave procjenu kome je najprotrebnije u datom momemntu, prije svega sa potrebe cijele Alijanse, manje sa nacionalnog. Crna Gora ima dobre šanse da dobije taj radar, tu je manji problem ono što je nama od interesa je da vidimo sa partnerima bilateralno koje su mogućnosti da možda nabavimo više nego jedan. U suštini šta je najbolje s obzirom na reljef, da pokrijemo u potpunosti naš vazdušni prostor", kazao je ministar.
Komentarišući drugi dan sastanka, kazao je da su u fokusu bile tri teme.
Prije svega tu su odnosi NATO-a i Ukrajine, gdje je iskazana nedvosmislena podrška svih članica NATO Alijanse Ukrajini i njenoj teritorijalnoj cjelovitosti i nezavisnosti.
"Druga tema je operacije i misije koje se sprovode od NATO-a. Znate da Crna Gora učestvuje u nekoliko misija. Dvije su pod okriljem NATOa, Avganistan i Kosovo, i naravno istureno prisustvo na istoku gdje Crna Gora takođe učestvuje u Latviji," kazao je on, dodavši da su dogovoreni dalji koraci i akcije.
"Treća, uvijek aktuelna tema odnosi Evropske unije i NATO-a, gdje je još jednom potvrđeno jedinstvo i to da je NATO osnovni kišobran bezbjednosti razvijene Evrope, odnosno prije svega Evropske unije i džava koj su članice NATO-a".
Što se tiče ovog ministarskog sastanka NATO-a, ministar je ocijenio da je prošao u zaista dobrom tomu i uz puno jednstvo i saglasnost svih članica.
Bonus video:
