U nedjelju ujutro, virusna epidemija je u holandskom gradu Utreht zarazila je više od 60 osoba za manje od sat. Za razliku od koronavirusa, međutim, ova infekcija se desila na aplikaciji Votsap (WhatsApp).
Poruke koje ljude savjetuju da jedu vruću supu da bi zaustavili koronavirus ili da se testiraju tako što će 25 sekundi zadržati dah, dijele se među prijateljima i rodbinom u roku od nekoliko minuta, i protivurječe zvaničnim medicinskim savjetima, piše Rojters.
Ivon Hoek (63) je tu poruku dobila oko 11 sasti od prijatelja, kojem ju je poslao prijatelj koji radi u bolnici. Ona ju je odmah poslala svojoj djeci. Njen sim Tim ju je oko 11:36 poslao svom čitavom frizbi timu, koji se sastoji od 65 članova.
“Vjerovatno ne bih obratio pažnju da je to objavio neko nepoznat na Fejsbuku. Ali, svojoj majci baš vjerujem”, kaže za Rojters 35-godišnji Tim van Kober.
“Podijelio sam vijest zato što je potekla iz pouzdang izvora... tako se to dešava.”
Krizu oko koronavirusa prati ono što je Svjetska zdravstvena organizija nazvala “infodemijom” dezinformacija.
Tviter je u srijedu, slijedeći primjer Fejsbuka, zabranio postavljanje informacija o koronavirusu koje stvaraju zabludu.
Međutim, brzo širenje jedne takve poruke u u Holandiji pokazuje sa kakvim izazovima su suočene privatne platforme za razgovor, poput Fejsbukovog Votsapa, gdje je teže kontrolisati sadržaj i često djeluje da potiče od pouzdanog izvora kada ga podijele prijatelji i porodica.
“Mislim da postoji osjećaj sigurnosti i zajedništva u tim grupama za čatovanje, koji svemu što se podijeli daje pečat autentičnosti,” kaže Ana-Sofi Harling, šef za Evropu u Njuzgardu, centru za praćenje dezinformacija sa sjedištem u SAD.
“Ljudi mogu brzo da šalju fotografije, tekstualne i glasovne poruke, i sve se to dešava privatno, tako da je zaista teško opovrgnuti te tvrdnje.”
Votsap je prethodno ograničio broj ljudi kojima korisnici mogu prosljeđivati poruke nakon što su viralne glasine na toj platformi izazvale talas masovnog prebijanja i smrtnih slučajeva u Indiji 2018.
Ta aplikacija, koja ima više od dvije milijarde korisnika širom svijeta, u partnerstvu sa SZO i drugim agencijama UN je pokrenula servis za dijeljenje zvaničnih smjernica o koronavirusu.
Šef Votsapa Vil Ketkart je rekao da je ta platforma takođe donirala milion dolara organizacijama koje provjeravaju tačnost podataka, “kako bi podržala njihov spasonosni rad na opovrgavanju glasina”.
Uprkos takvim potezima i zvaničnim upozorenjima, poruke koje podstiču teorije zavjere i dijele lažne medicinske savjete i dalje se šire na internetu, stvarajući uzbunu povodom navodnih opasnosti od zaraze preko predajnika za telefonsku mrežu 5G ili jedenja sladoleda.
Lisa-Marija Nojdert sa Univerziteta Oksford, kaže da dezinformacije mogu omesti napore u cilju kontrole širenja virusa.
“Iz ličnog iskustva, mislim da to ima uticaja. Poznajem obrazovane ljude koji slušaju netačne medicinske savjete koje su vidjeli na društvenim mrežama i u privatnim porukama,” kazala je.
Bonus video:
