Uvijek prisutni, dobro raspoloženi, savršeno dotjerani - život na društvenim mrežama može da bude iscrpljujuć. Sve više poznatih se uzdržava od digitalnih aktivnosti. Čak je i „normalnim ljudima“ često potreban odmor.
Na profilima glumca Toma Holanda je oko šest sedmica bio tajac. „Spajdermen“ se konačno javio snimkom na Instagramu – samo da bi se oprostio od fanova i pratilaca.
„Napravio sam pauzu od društvenih mreža da zaštitim svoje mentalno zdravlje jer smatram da su Instagram i Tviter previše stimulativni“, rekao je 26-godišnjak. Kada čita stvari o sebi na internetu, osjeća se kao u vrtlogu, kaže: „To je naposljetku veoma štetno za moje mentalno stanje.“
Poznate ličnosti na detoksikaciji
Duga je lista poznatih ličnosti koje su posljednjih godina napravile dužu pauzu od društvenih mreža, uključujući muzičara Eda Širana, pop-zvijezdu Britni Spirs, pjevačicu Majli Sajrus, glumicu Selenu Gomez i pjevača Džastina Bibera.
Svi oni su bili u fazi takozvane digitalne detoksikacije, odnosno oslobađanja od digitalnog otrova. Razlozi su bili veoma različiti: previše komentara mržnje, previše vremena pred monitorom, umor od glume za društvene mreže.
Društvene mreže su sporne i u politici: njemački ministar ekonomije Robert Habek napustio je Tviter 2019. i nije se vratio – iako drugi političari tu platformu koriste skoro svakog sata kako bi iznijeli svoje mišljenje.
„Bila je to jedna od najmudrijih odluka koje sam donio u životu“, rekao je Habek kasnije. Na svom blogu tada je napisao: „Tviter je agresivan kao ni jedna druga društvena mreža i ni na jednom drugom mediju nema toliko mržnje, zlobe i govora mržnje.“
Želja za digitalnom pauzom velika je i kod normalnih korisnika. Prema istraživanju digitalnog udruženja Bitkom, deset odsto ljudi u Njemačkoj ove godine želi da ponovo provodi više vremena van mreža – a oko 43 procenta je to ranije već činilo, kako bi se ponovo bolje osjećali.
Da li su društvene mreže dobre ili loše?
Ali koliko su društvene mreže zapravo „loše“? Brojne studije su se bavile efektima Instagrama, Tvitera i ostalih – ali odgovori nisu baš tako jasni kao što se misli.
Univerzitet Bat je u anketi ovog proljeća otkrio da digitalna pauza od samo jedne sedmice poboljšava opšte stanje i smanjuje anksioznost i depresiju. Činjenica da su rezultati bili ovakvi mogla bi da bude u vezi i načinom istraživanja: učesnici su unaprijed morali da pristanu da neće koristiti društvene mreže nedjelju dana – i tako su možda bili više motivisani da naprave pauzu.
Druge studije takođe vide vezu između vremena provedenog na mrežama i depresije. Međutim, kaže se da je teško dokazati šta je bilo prvo. Moguće je da ljudi sa tendencijom ka depresiji koriste društvene mreže češće od drugih.
Druge studije, poput one Univerziteta u Abu Dabiju iz 2019, pokazale su negativne posljedice digitalne detoksikacije: učesnici su prijavili stres i usamljenost tokom apstinencije na društvenim mrežama.
„Važno je da sami odlučujemo koliko dugo smo na mrežama i šta tamo radimo, i da nas ne privlače drugi ljudi i mehanizmi, kao što su puš-poruke i podsjetnici“, kaže za DW Kristin Langer iz inicijative „Pogledaj“.
Uticaj društvenih mreža uvijek zavisi od ličnosti korisnika, kaže Langer. Dok neki profitiraju od novih mreža, drugi osjećaju pritisak i zavist – prema drugim korisnicima kojima navodno ide bolje u životu nego njima.
Nova aplikacija za više autentičnosti?
Može li „Be Real“ da pomogne? Nova aplikacija iz Francuske želi da unese više autentičnosti u svijet društvenih mreža. Tu ne možete ništa da mijenjate, ne možete da stavljate filtere na fotografije i ne možete da postavljate nekoliko puta zaredom. Tako bi trebalo da pruži pravi uvid u život korisnika, glasi obećanje aplikacije „Budite realni“.
Aplikacija porukom traži od korisnika da u roku od dva minuta snimi fotografiju – a kad će ta poruka stići – ne zna se. Može se pojaviti ujutru ili kasno uveče i namijenjena je svim umreženim prijateljima i pratiocima.
Nije bitno da li sređujete stan ili siječete nokte na nogama – ako dođe zahtjev, sve to treba fotografisati. Ako objavite fotografiju van zadatog vremenskog okvira, aplikacija će komentarisati fotografiju kao „kasni“.
Ali ni ova aplikacija nije sasvim bezopasna, upozorava inicijativa „Pogledaj“. Naročito mladi ljudi moraju da paze da ne objavljuju nešto u žurbi zbog čega im je poslije neprijatno ili gdje bi se mogla prikazati druga osoba koja ne želi da bude na slici.
Takođe, aplikacija može da natjera korisnika da stalno čekaju na poruku da se fotografišu – pa se tako ni njihovo vrijeme provedeno na mrežama ne mijenja značajno.
Bonus video:
