Čovjek se borio u Pustinjskoj oluji i sad na kartonu ističe taj podatak kako bi dobio dva, tri dolara. Gledam ga svakog dana, sjetim se lako Pustinjske oluje, dalekog televizijskog rata nad čijim žrtvama niko nije brinuo - medijska kampanja bila je strašna a otpor Iračana strašno slab. Ko bi rekao da se ovaj prosjak nekad mogao nazvati vojnikom imperije? Orobio je drugi kraj svijeta i zaštitio demokratiju, izvore energije, sve do čega velike sile po pravilu drže. Jednom kad na ulicu izađe sa puškom, medijska mašina opet će obratiti pažnju na njegove zasluge. Do tada, on je samo sumnjivi prevarant i ko zna da li je uopšte bio u vojsci, olinjali hipik ravnih tabana, i sve je ovo predstava za lakovjerne patriote što na raskrsnici koče i sjete se pobjede u davnom ratu puni sjete i nade u nove pokolje. Ima li šanse da se ovaj heroj iščupa iz bijede, ima li šanse da se vojna mašina samouništi u produkciji rata i mira, to su pitanja dok se upali zeleno, trice i prdnjava, niko o tome ne misli, svi znaju da prosjaci prose, imperije vladaju, ljudi imaju kristalnu predstavu o svijetu u kojem žive i njegova pravila prihvataju lako, kao saobraćajna.
Bonus video:
