Od kada su Britanci u junu 2016. glasali za izlazak iz Evropske unije, učestale su krizne vijesti iz zemalja koje se nalaze na putu približavanja i kasnijeg ulaska u EU. Tu činjenicu ne tangira ni garancija savezne kancelarke Angele Merkel i predsjednika Francuske Olanda da perspektiva učlanjenja država Balkana u EU posle Bregzita ostaje nepromijenjena. „EU se u toj mjeri o jadu svome zabavalja da joj nedostaje neophodne pažnje prema Zapadnom Balkanu. A taj vakuum onda koriste druge države, poput Rusije ili Turske“, kaže ekspert za Balkan Fondacije „Wissenschaft und Politik“ (SWP) Dušan Reljić.
Već prošle godine je vlada Crne Gore optužila Rusiju da je organizovala jedan propali puč. A EU diplomate se uz to plaše da bi Srbija mogla ispuniti rusku želju da u Nišu uspostavi svoju vojnu bazu. I u Makedoniji, izmoždenoj unutrašnjo-političkim napetostima, bije se bitka između proevropskih i proruskih snaga.
U Crnoj Gori je u pozadini, prije svega, nastupajuće učlanjenje zemlje u NATO, koje Rusija želi da spriječi. „A u BiH Rusija gura srpski dio zemlje u nezavisnost“, kaže jedan EU diplomata. Koliko je atmosfera u regionu usijana pokazuje i incident u srpskom parlamentu. Tamo su Federiku Mogherini, visoku predstavnicu EU za spoljnu politiku, prošle sedmice izviždali poslanici radikalnih nacionalista, koji su vikali: „Srbija! Rusija! Ne treba nam EU unija!“
Rastuća skepsa prema EU u regionu
Reljić prebacuje EU državama da još nisu uspjele da shvate prave uzroke rastuće skepse prema EU u regionu. „Izbjeglička kriza nije prouzrokovala napetosti samo u EU nego je i u cijelom regionu potpirila nacionalističke emocije“, upozorava on. Sem toga, zemljama Balkana, od dužničke krize na ovamo, ide sve gore.
Od momenta odluke za Bregzit je EU prije svega zaokupljena sama sobom. Tako ni u Briselu ni u ostalim glavnim gradovima nisu skoro ni primijetili da se centralni gubitnici nalaze na Balkanu, jer su tamo odjednom presahle investicije. „Vjera u obećanje EU da je preuzimanja, privatizacije i investicije dovesti do rasta je masovno oštećena.“ To objašanjava činjenicu da se ljudi na Balkanu više ne orijentišu samo ka EU.
Strah od Rusije Reljić smatra prenategnutim. „Privredna razmjena EU sa regionom je 12 puta veća nego Ruska - to znaju svi.“ Sem toga, vlade regiona odlično znaju da Moskva, u poređenju sa EU, nema pretjerano puno toga da ponudi. „Rusija u regionu ne nastupa kao prava alternativa nego kao neko ko kvari igru.“ Slično važi i za Tursku ili arapske države, koje igraju prije svega na muslimane. U njemačkoj saveznoj vladi kažu da se ne može konstatovati ni rastući ni opadajući uticaj Rusije, ali da je činjenica da je Rusija igrač u regionu.
Đene sa NATO, đene sa Rusijom
Ali, za nezadovoljstvo ima dovoljno činjenica: jeste da Srbija sa premijerom Aleksandrom Vučićem ima jednog proevropskog šefa vlade, ali i on mora stalno da balansira jer, po riječima jednog EU diplomate, popularnost proruskih snaga raste. Razlog je, između ostalog, i činjenica da Rusija u Savjetu bezbjednosti UN sprečava priznanje Kosova, provincije koja se odcijepila od Srbije. Srbija s vremena na vrijeme organizuje vojne manevre sa Rusijom, ali istovremeno i 4 do 5 puta više redovnih vojnih manevara sa NATO. Sa druge strane, u NATO vlada uzbuna jer bi eventualno stacioniranje ruskih raketa na Balkanu, što znači u sred EU-područja, bilo prava strateška katastrofa.
Predsjedavajući EU Tusk se posle januarske posjete Hrvatskoj pokazao posebno zabrinut, jer je tamošnje napetosti neposredno doživio. Potom je odmah telefonirao Merkel, koju u međuvremenu smatraju za glavnog EU-sagovornika za proces približavanja balkanskih zemalja. Kancelarka je već 2014. pokrenula berlinsku Balkansu konferenciju ne bi li ojačala saradnju među nekad zaraćenim državama u regionu.
Tusk i Merkel su bili složni da EU mora regionu ponovo posvetiti pojačanu pažnju, kažu EU-diplomate. Da će neki samit EU na vrhu balkanskim državama uputiti jasnu garanciju za prijem u EU, to se smatra manje vjerovatnim. To ni Holandija ne želi, jer ima parlamentarne izbore 15. marta.
I potpredsjednik Evropske komisjije Frans Timmermans se vrlo rezervisano izrazio na ovu temu: „ Sasvim sigurno znam da ni u kom slučaju narednih godina nećemo imati proširenje EU, ako Unija ne riješi svoje fundamentalne probleme“, kazao je on na marginama Minhenske bezbjednosne konferencije. Tu se ništa neće promijeniti ni ako balkanski čak i ako kandidati za EU članstvo ispune sve uslove, jer bi „cio niz nacionalnih parlamenta EU blokirao bilo kakvo novo učlanjenje.“
Prevod: Mirko VULETIĆ
Bonus video:
