Uprkos otežavajućim epidemiološkim, ali i finansijskim, pa i produkcionim, okolnostima, u kolašinskom Centru za kulturu protekle sedmice su počele probe za novu profesionalnu pozorišnu predstavu „Ifigenija u Aulidi“ koju će po kultnoj Euripidovoj tragediji režirati Zoran Rakočević.
U predstavi igraju Anđelija Rondović, Jelena Đukić, Đorđije Tatić, Petar Novaković i Moamer Kasumović, dok će muziku za predstavu raditi Bojan Peko Minić. Pretprodukciju potpisuje Jelena Šoškić, a predstavu sufinansira Ministarstvo kulture preko konkursa za razvoj kulture na sjeveru za 2020. godinu, uz finansijsku podršku Opštine Kolašin.
“Počeli smo sa probama prošle sedmice u kolašinskom Centru za kulturu. Od Ministarstva kulture smo dobili vrlo skromna sredstva za ovu predstavu, svega 5.000 eura, što je skandalozno niska svota za produkciju jedne predstave ako očekuju pravi komad, na čemu mi radimo. Zbog toga smo se dogovorili da ovo bude koprodukcijski projekat Centra za kulturu „Vojislav Bulatović - Strunjo“ Bijelo Polje, CZK Kolašin i nevladine organizacije “Korifej teatar” iz Kolašina. Bjelopoljski Centar za kulturu učestvuje sa dva glumca u ovom projektu, što je i za nas vrlo značajno, jer uključujemo dvije vrlo zanimljive osobe u glumačkom svijetu - Petra Novakovića i Moamera Kasumovića”, istakao je Rakočević za “Vijesti”.
U najavi komada se ističe da je kuriozitet što kolašinski profesionalni glumci ulaze u saradnju sa glumcima širom zemlje u raznim projektima, te da su Novaković i Kasumović veliko osvježenje.
Premijera je planirana za sami kraj 2020. godine, ukoliko epidemiološke okolnosti to dozvole, čemu se nada kompletna ekipa predstave. Rakočević ističe da je u pitanju projekat koji prevazilazi granice lokalnog.
“Mislim da je ova predstava veoma značajna za ovo mjesto koje gaji pozorišnu kulturu pokušavajući da održi pozorišnu produkciju na određenom nivou, uprkos velikim problemima. Radim ‘Ifigeniju’ u Kolašinu, u koprodukciji sa CZK Bijelo Polje, isto kako bih je radio u Crnogorskom narodnom pozorištu, iako će vjerovatno biti drugačija zbog novčanih sredstava (koja nemamo), ali imamo stvarno odličnu glumačku podjelu. Mislim da je ovo projekat koji prevazilazi granice malog mjesta, a to malo mjesto bi trebalo da bude svjesno značaja onoga što upravo radimo ovdje”, ističe Rakočević.
On dalje “Vijestima” otkriva da je Euripidovo djelo aktuelno i dvije i po hiljade godina od njegovog rođenja, te da kao takvo traje dobijajući nanovo drugačija tumačenja, aktuelizaciju i fokus. U najavi predstave se ističe da je „Ifigenija“ komad ljudske katastrofe.
“U koncentraciji vlasti za koju se trpi i pati, Euripid nam kazuje da su ljudske žrtve za najveće društvene ideale časnije od prihvatanja ograničene slobode. Mi u tom neizbježnom storiju tragamo za današnjim čovjekom koji je opsjednut duhovima skoro pa arhetipskog neoliberalnog diskursa, gdje se, kao grčki junak, batrga između diktata obezljuđene moći i kontrole s jedne, i potisnute emotivne, tople, ljudske, pa i bolne istine života, s druge strane. Današnju Ifigeniju ne ubija proročanstvo, kako to možemo isprve shvatiti, već otupljela i obesmišljena ljudska priroda”, a Rakočević dodaje da će se kroz porodičnu situaciju baviti čovjekom/ljudima na vlasti.
“U suštini, bavićemo se jednom klasom ljudi koji su u tolikom posjedovanju moći da su zaboravili da su ljudi. Bavićemo se načinom na koji oni funkcionišu jedni sa drugima, koliko su obezbijeđeni, koliko su njihove emocije otupile i koliko su apsolutno nesposobni za bilo šta osim za usmjeravanje te moći, za bavljenje nekim višim stvarima, politikom ili bilo čime što je van prostog, normalnog, ljudskog življenja i porodičnog konteksta. Koliko su ti ljudi sposobni da vole, da održe porodicu na okupu, da imaju, njeguju i upute svoje dijete. Taj kontekst je kod nas veoma aktuelan, a to je moguće prikazati u ovom sižeu koji Euripid nudi”, tvrdi Rakočević.
Odabrana ekipa postaviće na scenu jednu modernu predstavu, posebno aktuelno u današnjem trenutku.
“Mi radimo jednu modernu predstavu koja se dešava u današnjoj epohi u koju učitavamo jedan Euripidov dramski predložak, stavljamo ga u nove cipele, cipele savremenog čovjeka. Cilj nam je, prije svega, da zajednički uđemo u analizu i adaptaciju ovog djela. Teško je sada raditi, to svakako. Mi se i dalje vrlo ozbiljno bavimo dramskim predlogom, zato što treba napraviti zajedničku i odgovarajuću adaptaciju, jer ti tekstovi obiluju elementima koje treba prilagoditi na određeni način, dati im jedno novo današnje značenje i smisao (mislim na formalizme poput horova koji se često pojavljuju u grčkim tragedijama). Euripid je rođen 480. godine prije nove ere. Danas je 2020. godina! Tačno je 2.500 godina od tog do današnjeg trenutka. Ipak, nije slučajno što su ti antički komadi kultni i što su danas aktuelni, savremeni stvaraoci ih učitavaju u raznim kontekstima i okolnostima. I ponavljam - to jeste vrlo teško, u suprotnom, da je lako, vrijeme bi ga progutalo. To je, zapravo, ono zbog čega mi i postojimo, u suštini. Toliko je savremenih stvari i savremenog konteksta u tome što Euripid piše prije 2.500 godina da je teško povjerovati. Bukvalno nam on kao pisac pomaže, iako je u pitanju različita metrika, pristup i slično, ali je lako dobrom stvaraocu, koji poznaje svoj posao, da pruži smisao i uđe u misao toga što on govori”, zaključuje Rakočević.
Saradnja dva centra za kulturu sa sjevera značajna je sa više aspekata, ističe se u saopštenju, a prije svega zbog dugogodišnje saradnje na raznim poljima, prirodnosti koproduciranja i udruživanja sredstava i ideje da se na scenu zajednički postavi grandiozno Euripidovo djelo.
Mit o žrtvovanju
"Ifigenija u Aulidi" je posljednje sačuvano Euripidovo djelo, a sadrži mit o žrtvovanju Ifigenije.
"Napisana je pred Euripidovu smrt, a praizvedena u Atini iste godine u režiji Euripida Mlađeg kada je osvojila prvu nagradu na Dionizijskom festivalu. Čuveni evropski reditelj Mihalis Kakojanis 1977.g. na osnovu drame snima svoj film koji se ubraja u remek djela svjetske kinematografije. Ifigenija je svakako velika inspiracija za postavku i nudi bezbroj pitanja na koja dramski umjetnik u današnjem svijetu, baš u ovo vrijeme, mora da odgovori aktuelizacijom i tematizacijom sižea koji Euripid nudi", ističe ekipa predstave.
Osobeni antički pisac i pozorišni reformator Euripid je treći veliki tragički pjesnik Grčke. Rodio se oko 480. godine prije nove ere na Salamini gdje rano prihvata sofistička učenja i prenosi ih u svoje tragedije, šireći tako novo prosvjetiteljsko nadahnuće, podsjeća ekipa predstave. "Dobija nadimak 'pozorišni filozof', dok ga sam Aristotel naziva najtragičnijim pjesnikom. U svojim komadima često se osvrće na aktulena politička događanja. Ostalo je zapisano da je Sofokle u znak žalosti za njim doveo svoj hor na pozorje bez uobičajenih vijenaca na glavi, što je predstavljalo i skandal i umjetničku inovaciju", ističe se i najavi.
Bonus video:
