Povodom međunarodnog dana maternjeg jezika koji se svuda u svijetu obilježava 21. februara moja malenkost i profesor crnogorskog jezika i književnosti Dijana Tiganj priredili smo prvu panoramu savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore Lirski zinet.
Izdavači panorame su Crnogorski kulturni forum sa Cetinja i Centar za kulturu Petnjica. Obostrani doprinos multikulturi i afirmaciji ženskog pisma ali i stvaralaštvu Bošnjakinja ogleda se kroz 23 autorke i to: Šefka Begović-Ličina, Bela Isović-Džogović, Ismeta R. Krcić, Muratka Ećo-Nurković, Esma Lukač-Muratović, Senka Rastoder, Mirsada Bibić-Šabotić, Mirveta Islamović. Mirsada Herović, Munevera Sutović, Nadija Rebronja, Dina Murić, Feratović Sajma, Mensura Adrović- Rastoder, Vildana Krcić, Selvija Ferizović, Šejla Hoti-Kajić, Dijana Tiganj, Amra Tahirović, Tea Selimaj, Zerin Murić, Amina Kuč, Jasmina Krcić. Ovom prilikom navešću izvod iz zajedničkog predgovora priređivača.
Panorama savremenog pjesništva Bošnjakinja Crne Gore nastala je kao ideja priređivača i plod zajedničkog rada i pristupa. Neophodnost nastajanja jedne ovakve knjige ogleda se u tome što je žensko pismo i stvaralaštvo Bošnjakinja Crne Gore bilo decenijama marginalizovano i neopravdano zapostavljeno.
Postojanje jedne ovakve panorame je iskrena želja priređivača da predstave autentično žensko stvaralaštvo Bošnjakinja koje je često nedovoljno afirmisano, a koje je više nego dovoljno vrijedno da se prezentuje na ovaj način i otrgne od zaborava. Iako ga čini nevelik broj autorki različitih generacija, poetičkih načela i stilova, ovaj izbor poezije Bošnjakinja motivisan je potrebom za povratkom značaja ženske poezije u okviru naše savremene kulturne scene i književnosti, ali i da se na sasvim nov i moderan način promovišu autorke sa područja Crne Gore, Srbije, Luksemburga, Njemačke koje svojim identiteskim postulatima i okvirima pripadaju savremenoj današnjici i matici Crnoj Gori.
Mišljenja smo da su ženska iskustva i ženski svijet toliko autentični da u svojoj poeziji sadrže onaj kosmopolitski duh vječitog traganja. Ovom panoramom poezije želimo obogatiti književnu i kulturnu scenu Crne Gore stvaralaštvom koje izlazi izvan dominantnih literarnih okvira Crne Gore razbijajući sve stereotipe tradicionalističkog dogmatizma o ženskoj poeziji.
Stvaralaštvo pjesnikinja koje su ovdje zastupljenje odvija se van standardnih poetskih diskursa koji su prisutni u poeziji i kulturi. Sjedinjenjem različitih poetskih procesa poezija je osnažena i upotpunjena probojem feminističkih kulturoloških i književnih teorija i praksi, kao i organizovanim zajedničkim djelovanjem autorki i njihovom poetičkom utemeljenošću. Njihova poezija predstavlja svojevrsni bunt, a ton njihovog izražavanja razobličava sve paradigme i predrasude savremenog društva od patrijarhalnih i konzervativnih shvatanja do “hijerarhije” koja im se želi nametnuti. Poezija ovih pjesnikinja djelimično izlazi iz okvira tradicionalističkog načina izražavanja, njihova poetika nosi i svojevrsnu ženstvenost i otkriva neprekidni izvor emotivnih, a ne metafizičkih stanja.
Ljubavna poezija ovih pjesnikinja najčešće odstupa od tradicionalističkog ljubavnog stereotipa. Pjesnikinje su povezane nevidljivim sponama prošlosti, ali i okrenute ka budućnosti koju žele demistifikovati. Svojom poetikom prolaze kroz različita životna doba, sjedinjene u životnoj ekspoziciji. Poezija ovih autorki jednostavno u sebi nosi jaku auru i uvodi čitaoca u jedan potpuno (ne)poznati, a opet drugačji emotivni svijet svake od njih. Pjesme nijesu iluzija ni utopija trenutnog, već predstavljaju spektar kolorita kroz viziju lirskih slika. Lirski mozaici trenutaka i raspoloženja koji razotkrivaju žensku senzibilnost i senzualnost izuzetno su značajni za tumačenje poezije.
Autorke u svojim ženskim pjesničkim “ispovijestima” razotkrivaju najtananije strane ličnosti pritom stvarajući osjećaj kao da se čitaju njihove lične autobiografije (koje samo pjesnici i mogu da razumiju) i zato se iz tog ugla nameću naslovi i strukture pojedinih pjesama. Belgijski filozof Pol de Man (1919-1983) u svojim zapisima o poeziji podsjeća da je poetska ispovijest pokušaj javnog suočenja unutrašnjeg (alter-ega) koji je potisnut, a što je primjetno i u brojnim pjesmama ove panorame. Arabeskne kompozicije različitih žanrovskih elemanata poezije u panorami predstavljaju njihove svojevrsne pjesničke autoportrete.
Prilikom odabira građe za ovu panoramu vodili smo se potrebom da obuhvatimo što više bošnjačkih autorki koje su vezane za Crnu Goru, ali i principima ličnog doživljaja i senzibiliteta. Ova panorama sadrži izbor iz djela dvadeset i tri bošnjačke pjesnikinje. Kompozicijski ova građa podijeljena je u tri ciklusa, a starosna dob autorki bila je kriterijum za ovakvu podjelu. Na ovaj način čitaocima je data mogućnost da prate različite generacijske perspektive iz kojih se javlja pjesnička misao.
Prvi ciklus obuhvata pjesme osam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1949. do 1970. godine, drugi ciklus predstavlja poeziju sedam pjesnikinja koje su rođene u periodu od 1970. do 1990. godine, dok treći ciklus predstavlja mlađu generaciju bošnjačkih pjesnikinja rođenih u periodu od 1990. do 2001. godine. Iako je prvenstveno želja bila da građu panorame organizujemo u ciklusima po stilskim i motivskim sličnostima pjesama, ipak smo odlučili da je odabrani kriterijum bolji jer zaista predstavlja jednu hronološki predstavljenu panoramu ženske bošnjačke poezije od polovine dvadesetog vijeka pa do sadašnjeg trenutka.
U poeziji ovih pjesnikinja prisutni su različiti motivi, jezički stilovi, teme što doprinosi estetskoj vrijednosti ove panorame. U njoj nailazimo na pjesme su pjesme koje su zasićene bošnjačkom leksikom i tematikom, ljubavne, deskriptivne i refleksivne pjesme, ali i na one koje ruše tradicionalne horizonte očekivanja u organizacijskom ili tematskom smislu. Prisutne su pjesme pune melanholije, ljubavnih emocija, rodoljubivog osjećanja, ali i refleksija o bitnim egzistencijalnim pitanjima. Iako su prisutne određene estetske, stilske oscilacije, pa čak i oscilacije u kvalitetu među ovim pjesmama, sve one doprinose da se stvori slika cjelokupnog ženskog pisma koje se javlja u bošnjačkoj književnosti, a koje su koje su povezane sa crnogorskim tlom.
Kulturološko-identitetsko-jezička komponenta odabira poezije i predstavljanje autorki doprinose formiranju jasne svijesti vlastitog nacionalnog i etničkog identiteta. Univerzalnost njihove poezije predstavljaju pjesnički prostori kroz koje se traga za sudbinom. U često podijeljenim, a ponekad isprepletenim prostorima Evrope pjesnikinje razasute na sve strane traže svoje pjesničko Ja koje se suočava sa različitim činiocima okruženja, kulture, literature, kao i sa samim sobom. Zbog toga je veoma važno da u svojoj poeziji sačuvaju svoj lični identitet i autoritet bez obzira na procese pune iskušenja. Važan segment u samoizgrađivanju pjesničkog identiteta jeste uticaj foklorne tradicije, kulture i narodnog predanja na kojem ta kultura počiva.
Ovom panoramom poezije Bošnjakinja željeli smo osnažiti pravo na različitost, individualnost i specifičnost. Orfejevski put pjesnikinja od patrijarhalnog i tradicionalnog do modernog, urbanog, racionalističkog uspostavljanja ličnog u odnosu prema “sjenkama” prošlosti sublimiran je u ovoj panorami. Panorama predstavlja jedan od najljepših doprinosa savremnoj kulturi Bošnjakinja i nadamo se da će poslužiti mnogima da žensko pismo bude više popularizovano, ali i bolje predstavljeno u literaturi, kulturi i javnosti čemu smo, kao priređivači, dali nesebičan doprinos i podstakli već postojeće, kao i buduće pjesnikinje da pišu, što nam je i bio jedan od ciljeva.
Bonus video:
