Ako Budva ostane spavaonica, grad zabave i žurki - njen turistički proizvod već u doglednoj budućnosti neće imati nikakvu vrijednost, kaže u razgovoru za “Vijesti” predsjednik Savjeta za kulturu Budve dr Predrag Zenović.
”Misija Savjeta je da damo novi podstrek kulturnom djelanju i životu grada Budve, da kultura opet bude dio onoga što nazivaju ‘brend’, odnosno identitet jednog grada. Zašto je važno da mislimo o kulturi, da čuvamo kulturnu baštinu i da je predstavimo turistima? Šta kultura, uopšte, predstavlja za savremenog čovjeka? Vjerujem da je kultura danas istovremeno identitet, način života i razvojna šansa. Kultura je odgovor na sveprisutno pitanje identiteta, ko smo i u čemu je naša specifičnost kao zajednice, društva, kao civilizacije... U vremenu globalizovane istosti, kultura je prostor poželjnog razlikovanja. U našoj post-materijalističkoj civilizaciji kultura je način života, odnos prema slobodnom vremenu, model razumijevanja svijeta oko nas i ono što tom svijetu i životu daje smisao. Kultura je i gastronomija, običaji, nematerijalna baština, plesovi, igre, legende
i priče… Konačno, kulturu možemo razumjeti kao razvojnu šansu - stvaralački poduhvat koji ima tržišnu, turističku vrijednost i koji pokreće privredne tokove, podstiče turističku razmjenu. Da zaboravimo turizam, kultura je važna zbog nas samih i našeg života u ovom gradu”, naglašava Zenović.
Savjet za kulturu formiran je početkom februara na inicijativu predsjednika Opštine Marka Carevića, a Zenović objašnjava da je to učinjeno s ciljem da se razvoju kulturnog identiteta i života Budve pristupi sistematski, kritički i sveobuhvatno.
”Savjet nema izvršne niti nadzorne ingerencije, rad je u potpunosti dobrovoljan i cilj mu je da donosiocima odluka ukaže na alternative koje su u interesu zaštite i promocije kulturne baštine i kulturnog identiteta Budve. Zanimljivo je institucionalno organizovanje u oblasti kulture na prostoru opštine Budva koje je, nakon jedne duge faze arheoloških istraživanja, krunisano formiranjem Kulturnog centra sedamdesetih godina u okviru kojeg su bili arheološka zbirka i galerija, ali koji je krenuo s manifestnom kulturom - Dani muzike, budući da se već tada razumio značaj festivala. Pokretač tog cijelog pionirskog i temeljnog posla u oblasti njegovanja kulturne bašte pokrenuo je dr Miroslav Luketić koji je danas jedan od članova Savjeta za kulturu i čiji je doprinos očuvanju duha i tradicije grada nemjerljiv.”
On je rekao da su članovi Savjeta za kulturu kojim predsjedava, ljudi izuzetnih akademskih i umjetničkih biografija: “Pored već pomenutog dr Miroslava Luketića, istoričara i književnika, tu su Deyan Sudjic, arhitekta, direktor Muzeja dizajna u Londonu i svjetsko ime savremene umjetnosti, akademik Siniša Jelušić, profesor, teoretičar književnosti, prof. dr Ivona Jovanović, profesorica francuskog jezika, maestro Bojan Suđić, dirigent evropskog renomea, Svetlana Ivanović, profesorica književnosti, Dušan Medin, MA, arheolog i menadžer u kulturi, Jelena Papović, akademska slikarka i Boris Liješević, reditelj, čije predstave ovih dana gledamo u okviru festivala Grad teatar. Izuzetna je čast i odgovornost biti dio ovakvog tima”, istakao je Zenović, koji je završio Fakultet političkih nauka Univerziteta u Beogradu, magistrirao je međunarodno javno pravo i ljudska prava u Letoniji, a doktorirao političku teoriju u Rimu, na Univerzitetu u Ženevi.
Prema njegovim riječima, osnovni cilj budućeg plana razvoja kulture Budve mora biti čuvanje i promocija antičke kulturne baštine, dodatna turistička valorizacija sakralne kulturne baštine, kao i podsticanje izvorne kulturne produkcije tokom cijele godine.
”Na tom putu jedan od prvih koraka mora biti revitalizacija kulturno-umjetničkog stvaralaštva i promocije kulture u Starom gradu, s ciljem da se ova kulturno-istorijska cjelina koja uživa poseban nivo zaštite, u urbanističkom smislu učini funkcionalnijom i ‘življom’. Crkvu Santa Marija, u dogovoru s Kotorskom biskupijom, treba sačuvati od razornog uticaja mora i vremena i prilagoditi je za cjelogodišnje kulturno-umjetničke programe. Svega trećina prostora u Starom gradu predviđenih za kulturu privedeno je namjeni. Kuća Čekrdekovića, Kuća Medin, zgrada u Njegoševoj 29 i zgrada Arheološkog muzeja, neki su od prostora koji moraju biti prvo pravno-imovinski definisani, a potom i u skladu s tim privedeni namjeni”, navodi Zenović i dodaje: “Zamislite da te prostore damo budvanskim umjetnicima (muzičarima, slikarima, dizajnerima) na korišćenje, da se u njima pokrenu male kulturne industrije i sve to predstavi posjetiocima Starog grada… Do donošenja novog planskog dokumenta ili nekog menadžment plana treba utvrditi neophodne intervencije kako bi život u Starom gradu bio moguć. Arhitekta Slobodan Mitrović, zajedno s mjesnom zajednicom Stari grad, već godinama ukazuje na probleme s kojima se suočavaju mještani unutar zidina grada”, kazao je.
Zenović ističe značajan korak na polju evidencije i zaštite memorijalne baštine, spomenika kulture, ali i sakralnih objekata na teritoriji opštine Budva, što je djelo Sekretarijata za društvene djelatnosti na čelu s Danijelom Došljak i menadžerom Nemanjom Kuljačom.
”Važni napori od strane Opštine Budva učinjeni su i kada je u pitanju revitalizacija tvrđave Mogren, poštujući pravila struke kada je ova oblast u pitanju. Nažalost, zbog cjelokupne situacije, izgradnja biblioteke i kulturnog centra na mjestu gdje se nalazila kuća Toma i Stane Luketić nije odmakla puno od idejnog rješenja, iako je u pitanju kulturni projekat decenije. Kultura je danas mnogo više od materijalne baštine. Moderna evropska kultura danas ima svoj, univerzalni jezik i tim jezikom promocije kulture moramo govoriti i mi kada je u pitanju muzeološka, bibliotečka, arhivska i svaka druga djelatnost posvećena očuvanju i promociji kulturne baštine. Moderna evropska kultura podrazumijeva i nove trendove i izraze bez kojih kulturne nadgradnje nema, a koji se najbolje očitavaju u savremenoj umjetnosti. Moderna galerija i Grad teatar imaju u svojoj osnovnoj misiji da te i takve trendove evropske kulture prate i učine da se njen eho čuje i na budvanskoj obali”, rekao je Zenović.
Otpor trivijalizaciji
Projekat kandidature Evropska prijestonica kulture “Budva Boka 2028”, koji je kandidovala Opština Budva nedavno je podržala Vlada.
”Projekat Evropske prijestonice kulture nije samo projekat kulture već je to razvojni projekat grada, regije i države. Grad i regija koji se razvijaju na temeljima kulture, razvijaju gradski i regionalni duh i identitet, te ujedinjuju građane, kulturne i političke subjekte da strateški rade na razvoju grada. Budva je grad dvomilenijumskog kulturnog trajanja. Premda uvijek na rubu civilizacije, helenističke, rimske, vizantijske, mletačke, evropske, Budva je uvijek stvarala više nego što joj je po značaju i veličini pripadalo. Budva je svoje antičke korijene osvijestila tek u modernoj istoriji, da bi potom otkrivala i one mitske, kao u pjesmi Čeda Vukovića, Budva je ‘prije sebe rođena’. Ne zaboravimo, mitski osnivač Budve kralj Kadmo je brat Evrope. Budva je bila marketinški i tranzicioni eksperiment. Taj brend Budve ide ispred nje i onoga što ona danas predstavlja, ali to nije održivo s decenijskim nemarom prema planskom razvoju grada. Budva mora izaći iz palanačkog duha i istinski postati kosmopolitskim gradom u kojem je svaki vid kulturnog djelanja poželjan. Treba smisliti koncept, priču koja Budvu izdvaja, to njeno dugo trajanje, burnu recentnu istoriju, katastrofalni zemljotres i energičnu obnovu, postsocijalističko tranziciono lutanje koje je ušlo u pore grada – i u svemu tome naći nešto na čemu se može temeljiti kulturni preporod grada”, istakao je Zenović.
Kako navodi, zato je i optimističan kada je kandidatura za Evropsku prijestonicu kulture u pitanju: “Jer vjerujem u moć transformacije Budve, njenu žilavost i otpor na trivijalizaciju koja joj se decenijama nameće. Uostalom, cilj je učestvovati, a ne nužno pobijediti, cilj je shvatiti da je grad u kojem živite neodvojiv od svog kulturnog trajanja i bića i da bez kulture nema ni grada, a ni pristojnog života u njemu.”
Bonus video:
