Prazan sto i prazan kompjuter, 120.000 eura duga za struju, nedostatak kadra, štetni ugovori, zaostali sudski procesi, neriješen status institucije u objektu, nefunkcionalan objekat i nijedan ugovoren koncert za predstojeću sezonu dočekali su Isidoru Damjanović kada je imenovana na funkciju poslovne direktorice Muzičkog centra Crne Gore, otkriva u razgovoru za “Vijesti”.
No, iako je novo rukovodstvo stupilo na funkciju u oktobru 2021, kada su mnoge ozbiljne institucije kulture imale osmišljen plan, program, repertoar, Damjanovićeva je zajedno sa novom umjetničkom direktoricom, Mirjanom Živković, uz pomoć kompletnog tima, reagovala što se brže moglo, pa tako Muzički centar i svaki njegov segment već od novembra rade punom parom, a repertoar i aktivnosti odavno nijesu bili bogatiji i više praćeni, sve u susret svečanom otvaranju baletske scene na koju je Crna Gora čekala.
”Mnogo neriješenih problema ali sve rješavamo i stanje ide ka boljem, pa više ne razmišljam o teškoćama već mogućnostima da ih prevaziđem. To ima i svoju cijenu. Često radim prekovremeno, zbog nedostatka kadra i poslova van mojih dužnosti, pa gotovo da nemam vremena za privatni život, ali to me najmanje zabrinjava jer sadašnja strategija rada svakodnevno pokazuje rezultate”, optimistično priča ona.
A kako funkcioniše Muzički centar sada, ali i ona na vodećoj funkciji, nešto više od pola godine nakon stupanja novog rukovodstva na dužnost, ona kaže da je imala dovoljno vremena da uoči nedostatke, kako u ljudskim resursima tako i u svim ostalim segmentima, pa je postavila sebi za cilj da ih rješava. Ipak, brine je nedostatak kadra u orkestru i već nekoliko mjeseci, kaže “Vijestima”, traži nadležnima da odobre radna mjesta i zapošljavanje kadra koji je imperativ za optimalno funkcionisanje. Ipak, problema ima na svim nivoima.
”Nije jednostavno funkcionisati u državi u kojoj je fokus društva zarobljen u neracionalnoj konfrontaciji ideoloških oponenata, koji bi trebalo da donose odluke od sudbinskog značaja za našu egzistenciju. Ovdje je kultura upotrebni diskurs za izbore i besjede o identitetu ali kad treba konkretizovati institucionalni sistem i obezbijediti modernizaciju kulturnih činilaca (od objekata do koncepta) stvari se mjenjaju neoprostivo sporo. I Muzički centar dijeli sudbinu ostalih institucija kulture. Ipak, mnogo toga zavisi od menadžmenta i umjesto beskonačne kritike, zagovornik sam konkretne prakse svakog pojedinca. Brojni su problemi sa kojima se srećem: od nedostatka kadra do nedostatka prostora neophodnog za funkcionalan rad, povratka publike u koncertnu salu, podizanje budžeta na znatno veći nivo... Od prethodnog menadžmenta naslijedili smo budžet kojim nije moguće servisirati ni osnovne potrebe institucije i to se mora mijenjati jer Muzički centar mora i da se održava i da se razvija a za to su neophodna ozbiljna finansijska sredstva”, kaže ona.
No, dostignuća su primjetna, a Damjanovićeva ponosna i podstaknuta na dodatni rad i zalaganje.
”Uspjeli smo za kratak period da uspostavimo kontinuiranu koncertnu aktivnost, pokrenuo se sektor edukacije, proširili smo djelatnost i na druge gradove, intenzivirali saradnju sa edukativnim sistemom, povezali se s ambasadama sa kojima bi u sljedećoj sezoni trebalo da realizujemo brojne projekte, na marketinškom nivou angažovali smo stručne ljude koji nam pomažu u kampanjama, dobili smo novi logo i sa njim neophodnu knjigu standarda, u izradi je novi sajt, unaprijedili smo uslove rada orkestra, povezali smo se sa našim muzičarima koji žive i rade u inostranstvu i ponudili im saradnju, mislimo i na najmlađe i u tom smislu sa UNICEF-om smo radili projekat VIVUM, javno smo pozvali mlade da se prijave za nastup u sezoni 22/23, dodijelili smo stipendiju za vrlo bitnu poziciju koja nedostaje u orkestru, angažovali smo domaćeg kompozitora Dejana Božovića da napiše muziku za tri nijema dokumentarna filma koje nam je u okviru saradnje ponudila Kinoteka... U pripremi je i zbornik radova o Vagneru... ‘Karneval životinja’ je najpozitivnije iznenađenje koje nam je donijelo školsku publiku. Projekat je imao već deset repriza, neke u matičnoj kući, neke u drugim gradovima i interesovanje ne jenjava, što me posebno raduje”, nabraja ona dio dosadašnjih rezultata i dodaje i da je u toku digitalizacija koncerata Crnogorskog simfonijskog orkestra koji su snimani u produkciji Radio-televizije Crne Gore.
Ipak, na osnovu saznanja “Vijesti”, moglo bi se zaključiti da se suočava sa opstrukcijama na različitim nivoima. Pojedini mediji bliski pređašnjoj vlasti ranije su prenijeli da su protiv nje članovi Savjeta MCCG podnijeli tužbu Osnovnom i Specijalnom državnom tužilaštvu, jer je donijela četiri odluke za koje oni tvrde da nijesu u nadležnosti direktora.
”Iz Tužilaštva me niko nije kontaktirao. Osobe koje su me tužile, ni manje ni više nego Specijalnom tužilaštvu, smatraju da je uvođenje baleta u Muzički centar i uspostavljanje knjige standarda u zvaničnom dizajnu podjednako opasno po državu kao kokain u bananama. Još mi se zamjera što nisam pitala Savjet da li da bacim papirne kese sa starim logom u smeće”, rekla je ona “Vijestima”.
Nju tuže i zbog Odluke o uslovima i cjenovniku za iznajmljivanje scenskog i ostalog prostora u MCCG kojom je snizila cijenu najama prostorima, a u koju su “Vijesti” imale uvid i sa kojima se saglasio savjet u novom sastavu na martovskoj sjednici.
Damjanović kaže da je o tužbi informisana putem medija i dalje nabraja šta je pročitala kao dodatne razloge tužbe: Odluka o raspisivanju i sprovođenju konkursa za izradu grafičkog znaka/logotipa MCCG, ali i Odluka o raspisivanju i sprovođenju audicije za prijem članova u Baletski studio. Problematično je, očigledno, i osnivanje obrazovnog i izvođačkog baletskog studija na koji je crnogorska umjetnost čekala dugo vremena. No, uprkos tome, 20. maja slijedi i prva premijera sa baletske scene, komad “Tre sorele”...
”Aktivno radimo na edukaciji i primjeni savremenih baletskih metoda sa polaznicama sa kojima pripremamo premijeru. Angažovali smo reditelja, koreografe, kostimografa i scenografa... sve u cilju što profesionalnije pripreme nastupa u maju. Stigla nam je i inicijativa za hor. Realizovano je i upoznavanje sa horskim ansamblom koji će voditi dirigent Radovan Papović i sa kojim planiramo saradnju u narednoj sezoni. Nemamo prostorne, ni materijalne mogućnosti da u okviru MCCG oformimo profesionalni hor, ali možemo da sarađujemo po projektu”, otkriva Damjanović.
MCCG je prije oko mjesec dana posjetila i inspekcija, a na pitanje “Vijesti” o čemu se radi(lo), ona navodi razloge i kaže da primjećuje dvostruke aršine:
”Neko od zaposlenih je Agenciji za zaštitu ličnih podataka poslao pritužbu zbog video-nadzora koji je uveden 2019. godine i to bez zvanične odluke prethodnog menadžmenta. Inspekcijskim radom utvrđeno je da sada ne postoji nijedan prekršajni postupak, niti zloupotreba menadžmenta. Interesantno je da je prethodni menadžment instalirao 72 kamere kroz cijeli objekat, nije ni donio odluku o video nadzoru, a to tada nikom nije smetalo. U svakom slučaju, instrukcije koje smo dobili od inspektora za korigovanje zanemarivih nedostataka sproveli smo u najkraćem roku od trenutka kada smo dobili izvještaj, a one se tiču skrećenja fokusa kamere sa javne površine na isključivo površinu MCCG-a”, priča Damjanovićeva.
”Vijesti” su imale i uvid u Zapisnik o izvršenom nadzoru kojim je Muzičkom centru ukazano da otkloni evidentirane nepravilnosti u roku od 10 dana, što je i učinjeno, pa su na preporuke reagovali u roku od nedjelju dana i o tome obavijestili Agenciju...
S obzirom na sve to, pitanje je kako teče međuljudska saradnja, a Damjanovićeva jasno kaže da ko hoće da radi, problema nema.
”Ko hoće da radi, sa mnom nema nikakav problem. Kao i u svakoj firmi i u Muzičkom centru postoje ljudi koji poslovanje ove institucije vide drugačije. U ambiciji da sjednu na moje mjesto, nekima nedostaje strpljenja... Kad dođe njihovo vrijeme, imaće priliku da promjene stvari”.
Ipak, bez obzira na sve, vrijedno se radi na planu i programu rada ove institucije i u narednom periodu, a neke stvari su se već iskristalisale kao najbitnije.
”Svakako je najurgentije popunjavanje orkestra nedostajućim kadrom, organizovanje audicija i slično... Neophodno je raditi i na produkciji. Ugovor koji smo potpisali sa Javnim servisom Crne Gore omogućava nam snimanje dva video-spota. Budući da orkestar svira najrecentnija djela klasične muzike, mislim da imamo opravdan razlog i za snimanje CD-a. Iako je pravilnikom predviđeno radno mjesto majstora zvuka i svjetla prethodni menadžment nam je ostavio to pitanje neriješeno, tako da, imajući u vidu važnost pomenute struke, moramo naći trajna rješenja za ove pozicije. Privodimo kraju i prvu fazu izrade novog sajta, a sa Kinotekom imamo u planu rješavanje infrastrukture za ljetnju scenu”, zaključuje ona.
Temeljan pristup novih članova Savjeta
Dio članova Savjeta Muzičkog centra Crne Gore u maju 2021. godine je napustio to tijelo ove institucije, a ostatak koji, kaže Damjanovićeva, nije radio svoj posao više mjeseci, jeste taj koji otežava rad direktorke i institucije, ali i pokreće tužbe.
”Savjet nije funkcionisao skoro deset mjeseci što je meni poprilično otežalo donošenje nekih odluka, ali i podjelu odgovornosti. Skoro je održana sjednica sa novim predsjednikom Vilijem Ferdinandijem i novim članom Vidom Belević, uglednim pedagozima i muzičkim umjetnicima koji se interesuju i konstruktivnim predlozima doprinose napretku institucije. Raduje me njihov temeljan pristup i prije svega dobronamjernost, kao i spremnost da daju lični doprinos razvoju Muzičkog centra”, kazala je kratko Damjanovićeva “Vijestima”.
Propalo renoviranje vijeka od 13 miliona eura i 13 godina
Od samog famoznog otvaranja zajedničke zgrade Muzičkog centra, Crnogorske kinoteke, a naslućivalo se i Filmskog centra koji se ipak nije uselio, dugoočekivana i novoizgrađena zgrada se više puta isticala kao jedan od najvećih problema institucija koje dijele krov. Obilaskom zgrade, jednim pogledom i osluškivanjem, jasno je da nije prilagođena namjeni, a ko se zadesio na koncertu u vrijeme jače kiše i vjetra - nije mogao u potpunosti uživati. Od useljenja institucija prostor je više puta adaptiran, održavanje preskupo, pribojavaju se nevremena... Pored svega toga, trebalo je svega par godina da se pojave pukotine u zidu koje se jasno uočljive, iako se na izgradnju čekalo duže od deceniju.
”I laičkoj i bilo kojoj javnosti to se može objasniti kao javašluk u svakom smislu te riječi. Prije svega, stara zgrada Doma vojske uopšte nije bila adekvatno rješenje za ‘renoviranje vijeka’ od 13.000.000 eura koji se nigdje ne vide. Sama činjenica da je renoviranje trajalo 13 godina govori koliko je cijeli proces tekao traljavo i uz neshvatljiva prekrajanja i nepoštovanja projekta. Ni velika, ni kamerna sala ne zadovoljavaju neophodne standarde akustike. Zgrada je primljena na upotrebu a dio građevinskih radova nije završen. Termotehnika ne funkcioniše, skoro smo uočili i probleme u kanalizaciji, elektroinstalacijama, krov je urađen od lima i keramičkih pločica koje su se podigle i pitanje je dana kad će voda prodrijeti na scenu, zgrada je energetski preskupa i troši oko 10.000 eura mjesečno, održavanje sistema je još skuplje... Dio tehničke opreme koji je plaćen nije ni montiran. Uz sve to, zbog vibracija koje se prenose sa obližnjeg mosta, zgrada puca i već smo uočili niz pukotina po cijelom objektu. Da ne govorim da sam prostoriju u kojoj su smješteni dva Stenvej klavira, čembalo, pijanina, harfa... zatekla u nedozvoljeno niskoj temperaturi, kao i Produkcioni studio u neadekvatnom i premalom prostoru”, nabraja Damjanovićeva.
Obilaskom zgrade vidi se da nedostaje garaža ili parking u kapacitetu koji je neophodan institucijama poput ovih, ali ne nedostaje šankova i bifea koji su projektovani na više nivoa... Ipak, neiskorišćeni su, jer u toj mjeri nijesu ni potrebni. A gdje vodi sve to, pitanje je...
”Evidentno je da je zgrada adaprtirana za nešto sasvim drugo jer se Statut i akt o organizaciji i sistematizaciji Muzičkog centra svojom djelatnošću ne uklapaju u strukturu i enterijer zgrade. Zbog toga smatram da Muzički centar zaslužuje novu zgradu koja će biti adekvatna potrebama izvođača, repertoara i publike, a da oni koji su osmislili i dozvolili izvlačenje 13.000.000 eura iz državne kase za zgradu koju je nemoguće dovesti u red moraju snositi odgovornost. Pored graditelja ovog čudnog zdanja podjednaku krivicu snose tadašnje Ministarstvo kulture i menadžment Muzičkog centra”, zaključuje Damjanović.
Premijera baleta 20. maja
Premijerno izvođenje baletske predstave “Tre sorelle” biće upriličeno 20. maja na Velikoj sceni. U pitanju je moderni balet inspirisan bokeškom legendom o tri sestre iz Prčanja i njihovoj nesrećnoj ljubavi prema jednom mladom pomorcu.
Koreograf prvog savremenog baleta u organizaciji MCCG je direktor Kulturnog centra Beograda i koreograf Instituta za umjetničku igru Aleksandar Saša Ilić, reditelj je direktor Pozorišta “Duško Radović” iz Beograda i profesor na Institutu za umjetničku igru Aleksandar Nikolić, asistentkinja koreografa je istaknuta slovenačka balerina Mojca Majcen. Za scenografiju je zadužena Dunja Kostić, a kostimografkinja će biti Senka Ranosavljević iz Beograda. Autor muzičkih aranžmana za balet je Georg Draušnik.
Bonus video:
