Promocija putopisnog, ljubavnog, političkog romana “Jefimija žena koja čeka” autorke iz Srbije crnogorskog porijekla Minje Marđonović biće održana danas u Beranama, na Njegoševom trgu u 20 časova.
Marđonović sa “Jefimijom” u Berane stiže nakon što je svoje djelo predstavila prošle godine u Baru i Podgorici. Književnica i aktivistkinja u svom romanu, nastalom tokom njenog boravka na ostrvu Bali, govori o feministkinji Jefimiji, njenom životnom putovanju i zajednici iz koje potiče, iz koje odlazi i kojoj se vraća, ali i novoj zajednici i društvu s kojim se tek upoznaje i koje demistifikuje, a u svemu tome svjedoči i ličnim borbama. Jefimija donosi priču o ženskoj slobodi, igri, grijehu, filozofiji, kroz feminističku crtu, preispitivanje sebe, sopstvenih emocija, težnji, preferenci, a autorka uz raskošne putopisne elemente, opise “rajskog ostrva”, erotske scene i prodor u psihološko-sociološke crte zadovoljava radoznalost čitalaca.
”Na petomjesečnu avanturu Jefimija odlazi s malo skupljenog novca od svog posljednjeg, bijedno naplaćenog aktivističkog rada, uz neizmjernu podršku svoje najbolje prijateljice Tatjane, koja je na Baliju i čeka. Tokom boravka na rajskom ostrvu dešava joj se život - ne odvajajući duhovno od tjelesnog, otvorena da prihvati sve što poželi nimalo slučajno sreće različite muškarce, iz različitih kultura, sistema vrijednosti i pogleda na svijet. U ljubavnim odnosima sa njima doživljava naizgled uobičajene stvari. Međutim, njena percepcija života je ipak malo drugačija. Zapravo, najličnija pitanja oživljava i demistifikuje kao politička - kao žena živi svoju (seksualnu) slobodu, pokušava da se izbori sa sopstvenom sujetom, da dekonstruiše brak, laž, preljubu, da pronađe ljubav u sebi i toleranciju prema drugima”, navodi se u opisu djela, a kroz čitav kontekst ističe se feministički pristup životu.
Marđonović je ranije za “Vijesti” kazala da feminizam postoji u svemu i objasnila na čemu posebno insistira.
”Moja Jefimija poklanja dosta pažnje odnosima između žena i upućuje na solidarnost među ženama, insistira na pojmu ‘sestrinstvo’ koji ima i političku moć. Po mom mišljenju u svemu tome je feminizam kao ideja i pokret koji nikada nije protiv (tu se uvijek prave kardinalne greške), već koji je uvijek ‘za’ (nešto)”, objasnila je Marđonović.
Ona je dodala i da je sama feministkinja i da svakodnevno vodi/bori razne bitke, a možda je upravo zbog toga i bliska brojnim čitaocima koji je prate i na njenom blogu “100glava aždaja” i putem kolumni.
Organizator večerašnjeg događaja u Beranama je nevladina organizacija Poligon za žensku izuzetnost - “Sofija” i književnica i aktivistkinja Rebeka Čilović, koje stoje i iza organizacije Festivala ženskog književnog stvaralaštva “I literatura ima žensko lice”.
”Ne krijemo oduševljenje što je upravo Jefimija s nama, jer je riječ o feminističkom i političkom romanu koji je izuzetno cijenjen u književnim krugovima”, kazali su organizatori i dodali da vlada veliko interesovanje za promociju ovog romana i da se nadaju da će opravdati očekivanja - “a to je da smo angažovani, inovativni i kreativni”, istakla je Čilović, dok Marđonović sa svog Fejsbuk profila poručuje:
”Jefimija se kroz Berane šeta. U najdražoj zemlji na svijetu, na sjeveru, suprotno, gore, od juga... Nikad radosnija, nikad ponosnija na Jefimijino dvogodišnje i samostalno putovanje sa sestrama širom Balkana. Hvala Rebeki Čilović i Poligonu za žensku izuzetnost ‘Sofija’ na želji i prilici da se petog avgusta, u Beranama, upoznamo i družimo s ostrvskom ženom i njenom političkom, ali duhovnom, borbom za opstanak.”
Čilović za “Vijesti” napominje da je ova promocija samo jedan u nizu događaja koji očekuju publiku, a u susret trećem izdanju festivala.
”U pripremi je treće izdanje festivala ‘I literatura ima žensko lice’ koji, nažalost, do danas nije uspio da prikupi neophodna sredstva. Autorke kao što su Minja i mnoge druge koje su prošle kroz festival, aktivistkinje širom Evrope, a da ne govorim o regionalnoj, izuzetnoj umreženosti, daju nam snagu da istrajemo. Ovim putem apelujemo, naročito na Ministarstvo kulture da uvaže naš zahtjev i organizuju razgovor sa našim predstavnicama. Puna su nam usta ženskih prava i njihove zaštite, a izgleda da nijesmo u stanju ni ovaj jedan i jedinstven format da podržimo i učinimo da opstane”, poručuje Čilović.
Festival je u prethodna dva izdanja okupio neke od najznačajnijih autorki regiona, ali i Evrope, a samo neke od njih su: Milica Vučković, Maša Dabić, Senka Marić, Jasmina Topić, Adisa Bašić, Jasenka Lalović, Nadija Rebronja i mnoge druge...
”Naše postojanje je samo po sebi i svrha i cilj. To što smo učinile da Berane i Crna Gora dobiju ovakav festival je svrsishodan poduhvat. Međutim, želimo da stečena prava ne branimo, već da ih unapređujemo, baš kao i svako naredno izdanje festivala i bilo koji drugi program. Osim dobre volje bila je potrebna i velika hrabrost koja nas je dovela do prvog izdanja pod sloganom ‘One’, a potom i do drugog pod sloganom ‘Ja’”, ističe Čilović za “Vijesti”.
Minja Marđonović je ranije istakla da su žene u javnom diskursu često označene kao čuvarke patrijarhata koje navodno imaju slobodu izbora, ali zapravo prihvataju i pristaju na tuđa ograničenja sopstvenih sloboda.
”Vraćam se na to i naglašavam pojam ‘sloboda’, jer da bismo bili slobodni i slobodno birali (bilo šta ili bilo koga) moramo znati mnogo ili makar znati da nam ne dozvoljavaju da znamo. Moramo znati koliko imamo ili nemamo mogućnosti da biramo, a u odnosu na to se treba izboriti. U svemu tome, uzmite sve društvene i političke životne okolnosti i razmislite koliko neka žena ima vremena, mogućnosti, slobode i uslova da usmjeri pažnju na to. Zbog toga mislim da mi preuzimamo odgovornost, a kad kažem ‘mi’ mislim na politički subjekt ‘feministkinje’ i sve one koji koriste javni prostor i samim tim imaju obavezu da bore zajedničke borbe”, rekla je Marđonović.
Rebeka Čilović za kraj poručuje da je za svaki, pa i njihov vid borbe potrebna podrška, međusobna, ali i institucionalna, kao što je slučaj sa festivalom “I literatura ima žensko lice”.”Naša organizacija sprema treće izdanje festivala čiji su rezultati takvi da se ne samo Berane, koje je zahvaljujući nama postao festivalski grad i grad (ženske) književnosti, već i Crna Gora, ali i region, raduju što imamo jedan ovakav koncept koji je doprinio tome da su se ‘One’ izborile da postanu ‘Ja’. Vidjećemo šta su za ovu godinu pripremile i kakve ćemo male ženske revolucije podići kroz novi slogan koji će biti u tom duhu... Zebemo, ali ne odustajemo”, zaključuje Čilović.
Bonus video:
