Da primorje pitomo utiče na senzibilitete umjetnika koji su odrasli i žive na moru, istakla je studentkinja istorije umjetnosti Tea Mandić otvarajući u nedjelju veče izložbu djela “Boje u duhu Mediterana”.
Slike umjetnika koji su članovi udruženja “Plava perla” iz Ulcinja predstavljene su u Podgorici, u prostoru ugostiteljskog objekta CKZ Ribnica, a u saradnji sa Kulturnom bazom KUNST.
Duh Mediterana i boje koje miluju oči posmatrača svojim djelima su u Podgoricu donijeli: Edin Kaplani, Bilal Nikezić, Naser Hasa, Vahida Nimanbegu, Mersiha Resulbegović Mavrić, Jozo Kočović, Almedin Suka, Brigita Antoni, Jetmira Hodža i Edina Nimanbegu.
”Teško je staviti umjetnike u kalup grada iz kojeg dolaze, ali sasvim je očigledno da primorje pitomo utiče na senzibilite umjetnika koji su odrasli i žive na moru. Zbog toga se može reći da im je zajednička nit upravo njihova poetika mediteranskog rukopisa koja je lako prepoznatljiva. Podneblje na kojem su rođeni i predjeli kojim su okruženi tematski i koloristički utiču na bitan dio njihovog stvaralaštva”, kazala je Mandić.
Iako Mediteran svako od njih nosi u sebi, Mandić primjećuje da se radi o različitim senzibilitetima i umjetničkim rukopisima.
"Edin Kaplani, nosilac ove izložbe, u predstavama riba spaja figurativni i apstraktni stil, čime na ekspresivan način čisti sliku. Njegov rukopis je svima dobro poznat i prepoznatljiv. Veliki formati estetski sjajno riješni odaju siguran potez i veliko iskustvo", kazala je ona u poznatom ulcinjskom slikaru.
Najmlađa među umjetnicima je Emina Nimanbegu koja prikazuje mistične i daleke predijele koristeći se tehnikom enformel koja podrazumijeva uvođenje konopca u sliku i izvlačenjem linija pomoću njega. Nimanbegu stvara pitku poetiku, u sliku uvodi kontraste i uspijeva da uspostavi ravnotežu većeg nanosa boja.
Umjetnica mlađe generacije Brigita Antoni i te kako je poznata crnogorskoj javnosti, a ovoga puta se predstavila svedenom formom prijatnom u prostoru, igrom linija, prostora i svjetla, čime postiže utisak čiste estetike. Kontrast oštrim linijama na slikama Brigite Antoni predstavljaju djela Vahide Hasanag Nimanbegu koja su izložena u neposrednoj blizini. Hasanag Nimanbegu ima moderan pristup u kojem koristi tople boje i oble linije.
"Kočović tamnim predstavama mrtve prirode koja je razbijena, a boja reljefno nanesena, čini da se stekne utisak egzistencijalno teške emocije koju umjetnik približava motivom mrtve prirode i na taj način dopire do naših težih stanja. Međutim, slika na kojoj je prikazana šahovska tabla nam daje utisak optičke iluzije u duhu stila op arta", kazala je Mandić.
Ona je primijetila i da Hasa na hiperrealističnoj slici prikazuje uhvaćeni trenutak iz života, dok se Hodža na dva manja formata bavi svjesnim navođenjem nesvjesnog i slučajnog efekta boje u tehnici razlivanja sa iluzijom spontanosti gdje se vidi vladanje koloritom.
"Almi Suka večeras predstavlja tri crno-bijele fotografije rađene sa smanjenim shutterspeedom, što znači da fotoaparat hvata dva događaja istovremeno stvarajući nadrealnu i mističnu atmosferu, a odnos između dvije uhvaćene slike je uvijek zanimljiv prostor otvoren za interpretaciju", dodala je Mandićeva.
Stil Bilala Nikezića, afirmisanog slikara stare škole koji odolijeva vremenu, karakterišu apstrakovane figuracije, primijetila je mlada istoričarka umjetnosti.
"On nalazi ljepotu u primorskim motivima i ljudskim figurama. Pored mediteranskih motiva, bitno je prisutna i ženska ljepota, vječni motiv koji umjetnici obrađuju od praistorije do danas. U slikama koje predstavlja ovom prilikom odstupa od mediteranskog plaventina u slikarskom koloritu na koje je naviknut i izražava se crtežom", ocjenjuje Mandićeva.
Slike Mersihe Resulbegović Mavrić izložene su na spratu, a umjetnica njima pokazuje poznavanje novih tehnika.
"Može nam se učiniti da su njene slike posteri, a autorka uspijeva da se izrazi koristeći tehničko znanje. Sfumato efektom stvara prigušenu atmosferu, a magla nam ne dozvoljava da jasno vidimo. Njene slike odaju utisak izolovanosti, ulivaju osjećaj kao da je posmatrač sam u tami, a sporadično je prisutno svjetlo do kojeg je iz tame i magle teško doći", ističe Mandićeva.
Utisak je da izložba obiluje različitim i kvalitetnim izrazima, iako su svi jasno vođeni i usmjereni mediteranskim mentalitetom, duhom i prostorom. Kaplani je istakao da posebnu zahvalnost upućuje Fondu za zaštitu ostvarivanja manjinskih prava i Kulturnoj bazi KUNST, na čelu sa Ivanom Stanić.
Tea Mandić poručuje da se nada da će u budućnosti biti više sličnih dešavanja i međusobne razmjene izraza širom države.
"Kamo sreće da se organizuje više ovakvih događaja i u Podgorici i u ostatku države, prepoznajem da smo centralizovani i da su dešavanja u glavnom gradu često usko vezana samo za teme koje se tiču upravo samo građana Podgorice, tako da je ovo zaista posebna prilika i moje veliko zadovoljstvo", zaključila je ona.
Bonus video:
