Treće veče segmenta bARS na „Barskom ljetopisu“ obilježila je promocija knjige „Priče pod Rumijom“ Čedomira Ratkovića.
Na rekordno posjećenoj književnoj večeri, prema riječima organizatora, predstavljene su priče o Baru i Baranima dugogodišnjeg direktora nekadašnjeg barskog trgovinskog giganta „Izbor“ i bivšeg predsjednika Opštine Bar, kojeg selektor Željko Milović, u uvodnom obraćanju, naziva i „živom legendom Bara, jer je najdirektnije učestvovao u nastanku grada kakvim ga danas znamo“.
Priče su, dijelom, autobiografsko-memoarske. Milović je napomenuo da je knjiga štampana u ograničenom tiražu i da je nema u prodaji.
Milan Vujović, glavni i odgovorni urednik Radio Bara i moderator večeri, knjigu „Priče pod Rumijom“ smatra „dragocjenim štivom za buduće generacije“.
„Od čovjeka koji je bio neposredni akter brojnih događaja iz prošlosti Bara čitaoci saznaju kako se nekad živjelo u Baru i ko su bili znameniti Barani, ali i oni obični koji su kao Lesove ’sjenke’ prošli kroz ovaj grad i ispisali njegovu najljepšu istoriju“, piše Vujović u recenziji Ratkovićevog djela.
Po njegovim riječima, kako se navodi u saopštenju organizatora, „ništa manje značajna ostavština za budućnost su tekstovi o barskim toponimima, oronimima i hidronimima koji su pisani na osnovu pažljivo pročitane i odabrane građe“.
Za Miloša Šuštera, društveno-političkog radnika iz vremena o kojem govori knjiga, ovo djelo je „za svako poštovanje i po svom sadržaju i po namjeni“, kao i po doživljaju dok se čita. Većinu priča je, kaže, znao, pa ga u tom smislu ništa nije iznenadilo. Postoji, ipak, nešto što, po njegovom mišljenju, jeste iznenađujuće:
„Volim ove kratke priče i književne forme kratkog sadržaja sa punoćom izražaja i dovršenom mišlju i porukama, kad se lijepo osjećate nakon čitanja, kad mnogo naučite, kad one služe za ličnu nadgradnju i podučavanje djece ili prijatelja. Ono što može da iznenadi one koji Čeda manje poznaju je vitalnost njegovog duha i tijela s obzirom na godine. Ono što je iznenađujuće je i to što ovakva djela štampa autor, a s obzirom na to da su od značaja za grad i šire i da predstavljaju društveno bogatstvo, volio bih da se štampaju u većem tiražu i budu dostupne većem broju čitalaca“, poručio je Šušter.
On se osvrnuo i na druženje sa autorom, otkrivajući da se neizbježne teme o kojima razgovaraju tiču razvoja Bara, jer su obojica "u dužem periodu učestvovali u tome, nekada i presudno", dodajući da je imao "zadovoljstvo i sreću što je tokom većeg dijela života imao i danas ima druga kao što je Čedo Ratković", navodi se u saopštenju.
Ratković je kazao da nije ljubitelj ovakvih okupljanja i promocija, ali da ga je "jedno veoma važno obećanje" dovelo na plato ispred Dvorca kralja Nikole. Predsjednik Opštine Dušan Raičević je, kako se navodi u saopštenju, ubijedio Ratkovića da priredi promociju svoje knjige, a zauzvrat je obećao da će biti sačuvano desetak drevnih stabala maslina u gradskom jezgru, kakvih, tvrdi Ratković, „nema na Sredozemlju“.
Ono što bi, smatra Ratković, trebalo prigrliti je i drevna knjiga „Praznični minej“ Božidara Vukovića Podgoričanina iz 1538, sa kojom se prvi put susreo 1979. godine, a na koju mu je ukazao prof. Božidar Damjanović. Skrenuli su, kaže, "pažnju tadašnjem parohu, popu Femiću o kako se značajnom djelu radi, a u koliko je lošem stanju", međutim "i nakon dvadeset godina knjiga je bila na istom mjestu, u istom stanju". Ratković smatra da treba, na odgovarajući način, zaštititi to "djelo neprocjenjive vrijednosti".
Knjigu „Priče pod Rumijom“ čini četrdeset naslova sa oko dvije stotine priča, događaja i sjećanja u kojima se spominje više od pet stotina imena, uz dvije stotine fotografija. Kroz sve to, čitaocu se pruža prilika da sazna više o bogatoj istoriji Bara.
„Ako knjiga nije edukativna, ako se iz nje nešto ne može naučiti, onda to nije knjiga. Ona mora biti i ekskluzivna, a jedan od ekskluziviteta u ovoj mojoj je priča o maslinama za koje niko nije znao, a tu su, ’pod nosom’“, rekao je Ratković, dodajući da nije pisao hronološki.
On je pojasnio naslov knjige, objašnjavajući da je riječ o nastavku serijala čijem je nastanku doprinio: „Tu sintagmu ’Pod Rumijom’ sam prvi upotrijebio. Prva knjiga iz edicije bili su ’Voćnjaci pod Rumijom’ 1975, povodom tridesetogodišnjice rada ’Izbora’ i svih 3.000 primjeraka je ’planulo’. Nakon toga, 1982. je objavljena knjiga o istoriji Bara pod nazivom ’Bar, grad pod Rumijom’. Jedan od autora ove knjige koja govori o poslijeratnom periodu grada je dr Ljubo Živković. Četrdeset godina kasnije, stiže treće djelo iz iste edicije, to su ’Priče pod Rumijom’, koju sam pisao ja, uz pomoć Milana Vujovića i mojih sinova Predraga i Nikole“.
Ratković je dodao da bi njegova knjiga „Rodoslov porodice Ratković“ koji sadrži porodično stablo sa 11 generacija i 270 imena, od 1720. godine kada su došli u Bar do sada, trebalo da posluži Baranima kao primjer da počnu da pišu svako svoj rodoslov. „Ako to sami ne napišete, vaši unuci neće znati ni kako se vi zovete“, zaključio je Čedomir Ratković.
Milan Vujović je tokom književne večeri pročitao uvodnu priču „Velji most na rijeci Rikavac“ i priče o maslinama i starobarskim trgovcima. Pročitan je i dio iz recenzije dr sc. Sava Markovića, kao i zapis o knjizi novinara i publiciste Pera Radovića.
Bonus video:
