Akademik Zlata Bojović i prof. dr Goran Maksimović govorili su o velikanima Boje koji su obilježili taj prostor kao najvažnije ličnosti njene duge istorije.
Sinoć se u sali crkve Santa Maria in Punta govorilo o piscima, pjesnicima, putopiscima i književnosti koja je stvarana u Boki i o Boki kroz 16, 17, 18, 19 i 20. vijek.
Autori su se osvrnuli da pisanja mnogih pisaca od Đorđa Bizantija i Ludovika Paskvalića, Andrije Zmajevića, don Krsta Ivanovića, preko Vuka Vrčevića, Vuka Stefanovića Karadžića, Njegoša, Sima Matavulja, do Alekse Šantića i vladike Nikolaja Velimirovića.
Večeras, petnaeste večeri 7. festivala "Ćirilicom", u 20 časova biće predstavljena knjiga/projekat Zmaj sa Spasa.
U pitanju su: legenda, bajka u stihu i budvanska bojanka Zmaj sa Spasa.
U programu učestvuju: prof. Zorica Joksimović, prof. dr Sofija Kalezić, književnik i književni kritičar Želidrag Nikčević i Marinko Lugonja, ilustrator i član autorskog tima.
Izdavač ove tri publikacije koje su dio edicije Enheleja je Narodna biblioteka Budve pod pokroviteljstvom Turističke organizacije Budve. Tekst budvanske legende Zmaj sa Spasa napisali su: Marko Kentera, Marinko Lugonja, Zoran Mujbegović i Jelena B. L. U uvodnoj riječi autori zapisuju: "Stari zapisi govore da je brdo Spas mjesto nastanka prvobitne Budve. Spas, koji gleda na modernu Budvu, tihi je svjedok našeg neprekidnog opstanka na ovim prostorima, ali i prolaznosti kojoj se često nesvjesno prepuštamo".
Takođe, izražavaju nadu da će ova knjiga podstaći buduće generacije da se bore za očuvanje tradicionalnih vrijednosti, te da će sačuvati od zaborava i zaštititi brdo Spas kao značajno kulturno-istorijsko dobro.
Bajku u stihu Zmaj sa Spasa i lijepa Zora po budvanskoj legendi napisala je Zorica Joksimović. Predanja o zmaju, nekadašnjem princu Ilira, stanovnici Budve prenosili su s koljena na koljeno, i ovo je jedna od tih priča koje su od zaborava otrgli Vuk Vrčević i Vuk Stefanović Karadžić.
Stihove uz bojanku Zmaj sa Spasa pisala je takođe Zorica Joksimović.
Bonus video:
