"Pozorište bez emocija ne može, ma koliko se trudili da pokažu da može"

Poznati američki glumac i reditelj Terens Man rekao je: "Film će vam donijeti slavu, televizija novac, a pozorište će vas učiniti boljim".

Od 6. do 11. novembra u Nikšiću glumci iz regiona, zajedno sa publikom, imaće priliku da postanu bolji, a tu priliku će im pružiti 19. izdanje Međunarodnog festivala glumca.

"Šta bi bila Crna Gora bez velikog Njegoša? Šta bi bio Nikšić bez Vita Nikolića? Šta bi bio danas Nikšić bez ovog velikog festivala? Šta bi bio bez ovih divnih glumaca koji će doći iz cijelog regiona ovdje da podijele ljepotu sa vama publikom. Živimo jako teško vrijeme, vrijeme velikih laži, živimo vrijeme velikih neistina, živimo vrijeme u kome se emocija smatra slabošću. A pozorište bez emocija ne može, ma koliko se trudili da pokažu da može. Ipak, na kraju, puna sala je onda kada postoji ono što Aristotel kaže katarza", kazala je glumica Ljiljana Blagojević, koja je ujedno i predsjednica žirija Festivala.

Otvarajući festival, Blagojević je podsjetila na Drugi svjetski rat i predlog koji je stigao Vinstonu Čerčilu da "skrati" budžet, kako bi napravio uštedu, i njegov odgovor: "A šta ćemo braniti, ako ne budemo imali kulturu?".

"Nije to krenulo samo od njega. Mnogo ranije, u vrijeme stare Grčke, jedne od najvećih kazni su bile zabrana prava glasa i zabrana odlaska u pozorište. Moj profesor iz svjetske drame me je učio da pozorište bez svega može, samo ne može bez glumca i bez publike. Bez svega može, samo ne može scena da bude prazna bez glumca", istakla je Blagojević i dodala da je divno što Nikšić prepoznaje značaj Festivala.

Na otvaranju je glumcu Vladanu Gajoviću uručena nagrada "Veljko Mandić", koja se dodjeljuje bijenalno za izuzetan doprinos pozorišnoj umjetnosti.

"Dragi Nikšićani, čuvajte ovaj festival, čuvajte ovo divno uzbuđenje kojem smo prisustvovali, kada jedan divan glumac kao što je Vladan Gajović dođe u svoj rodni grad da primi ovako jedno veliko priznanje. Mogu samo da zavidim što ovaj grad ne odbacuje svoje ljude. Naprotiv, čuva ih, prepoznaje i daje im ono što zaslužuju. Hajde u ovih narednih par dana da uživamo, da se radujemo, da se volimo i da negdje učinimo ono što jeste svrha čovjeka – da bude emotivno i civilizovano biće", poručila je Blagojević.

Žiri u sastavu Ljubomir Bandović, predsjednik, i Anđelka Vujović i Miodrag Čizmović, članovi, odlučio je da Gajović, koji je rođeni Nikšićanin i koji je dva puta bio laureat nagrade Pozorište jednog glumca u Nikšiću, iz koga je izrastao Međunarodni festival glumca, dobije nagradu "Veljko Mandić".

"Njegova svedenost u izrazu plijeni bez obzira na veličinu i funkciju glumačkog zadatka. Duhovit, tačan, čak i žovijalan kada to režija dozvoljava u komičnim ulogama, i sa druge strane emotivan i potresan u dramama i tragedijama. Njegove uloge odišu čistotom i posvećenošću pozorištu i ansamblu. Njegovo biće je potrebno svakom projektu. Otvoren, pošten, dobronamjeran, neiskvaren... Jednom riječju - ljekovit. Sve te osobine staju u uloge koje igra. Opšte dobro u opštem rasulu", pročitao je Bandović obrazloženje nagrade.

"Sa ponosom, uzbuđenjem i velikom zahvalnošću primam ovu nagradu koja nosi ime velikog čovjeka i velikog umjetnika, Veljka Mandića", kazao je Gajović.

Mada, nije ni morao to da kaže jer rekao je to njegov drhtavi glas, oči u kojima je zaiskrila suze i emocije koje su ga savladale. A publika sve to nagradila gromoglasnim aplauzom.

Gajović je istakao da je "neizmjerna čast biti nosilac nagrade takvog formata i takve osobene ličnosti čiji su umjetnički tragovi i danas vidljivi na cijelom prostoru one velike države", glumca koji je jedan od onih koji su bitno uticali da krene putem koji je odabrao.

"Veliku zahvalnost osjećam i prema rodnom Nikšiću. Moj i vaš Nikšić je značajna, sadržajna kulturna sredina na koju bi bio ponosan i neki daleko veći grad i neka daleko veća država. Sjeme kulture, kao i bilo koje sjeme, ako padne na plodno tle pusti klicu, razvije se i raste. Upravo se to dogodilo sa sjemenom male pozorišne forme nazvanom Festival jednog glumca, koji je naišao na tle ljubavi, vrijednih, kulturnih poslenika, spremnih da se bore za opstanak umjetnosti, da gaje, zalivaju i gledaju kako jedna malena klica izrasta u ozbiljan međunarodni festival najboljih teatarskih ostvarenja", kazao je laureat koji je izrazio nadu da će se što češće vraćati divnoj nikšićkoj publici i kolegama.

"Možda u nekom zajedničkom projektu. Kažem 'vraćati', a zapravo znam da ja nikad nisam ni otišao odavde", zaključio je Gajović.

Obraćajući se prisutnima, direktor Nikšićkog pozorišta i Festivala, Radinko Krulanović, kazao je da je Festival posebna svetkovina koja u sebi nosi svetost igre.

"Nije to igra kako danas obično razumijemo, već je to igra koja ima svoju antropologiju, estetiku i antologiju. Igra je, kako bi to rekao jedan veliki filozof, osnovni fenomen ljudskog postojanja i ovaj Festival nas upućuje da se igramo i u toj igri da nema pobijeđenih i poraženih, nego ima onih koji će se posebno ophoditi prema ljepoti. Neka ovaj festival bude u igri i ljepoti", poručio je Krulanović.

Ceremoniju otvaranja Festivala vodili su nikšićki glumci Anja Drljević i Matija Memedović, a u programu su učestvovali: Tijana Blečić Perović (sopran), Tamara Krivokapić (violina), Gordana Milatović (klavir) i Petar Milatović (perkusije).

Nikšićko pozorište, u saradnji sa Opštinom Nikšić i Ministarstvom kulture, festival ove godine organizuje pod sloganom "Tako je (ako vam se tako čini)", a u takmičarskom dijelu biće izvedeno pet predstava iz regiona, dok će šesta predstava biti odigrana u čast nagrađenih glumaca.

"Lako je tebi, ti nemaš svoj pogled na svijet"

Nakon otvaranja, takmičarski dio Festivala započeo je predstavom "Ivanov" Narodnog pozorišta iz Sarajeva, koju je po tekstu Antona Pavloviča Čehova, režirao Paolo Mađeli.

Uloge u predstavi, koja prema riječima reditelja, je priča jednog promašaja zvanog život, pripovijetka našeg bola, tumače: Aleksandar Seksan, Amra Kapidžić, Zijah Sokolović, Ermin Sijamija, Ejla Bavčić, Maja Izetbegović, Ermin Bravo, Merima Lepić Redžepović, Slaven Vidak, Aldin Omerović, Mediha Musliović, Dino Bajrović i Mak Čengić. Adaptaciju teksta i dramaturgije potpisuje Željka Udovičić Pleština, scenografiju Lejla Hodžić i Mađeli, a muziku Damir Martinović Mrle i Ivanka Mazurkijević.

"Ova predstava je dramaturška vježba trača. Trač je najpotententnija klica zla koji postaje deformacija karaktera koju nažalost živimo. Vidimo šta se na društvenim mrežama dešava i kako vrlo lako možemo sa nekoliko rečenica nekome uništiti život. Iako želimo da sve bude crno i bijelo, Čehov nam pokazuje da je kod njega sivo, kakav je i život, i ne da nam da se opredijelimo", kazao je nakon predstave Ermin Bravo.

Zijah Sokolović, koji igra grofa Šebeljskog, istakao je da na svijetu postoji na stotine ljudi koji, poput junaka koga igra, žive u ovom, a iz prošlog su vremena.

"Grof Šebeljski je sa sobom, iz tog prošlog vremena, donio poštenje. Mi smo svi na prodaju i svi se možemo kupiti. Ono što je lijepo u predstavi je da se grof ne može kupiti. Kao ni ja. Volio bih da je što više igramo i da naučim da se ne prodajem", kazao je Sokolović.

"Lako je tebi, ti nemaš svoj pogled na svijet", je replika iz predstave koja možda i na najbolji način prikazuje svijet u kome živimo.

"Svaki pojedinac danas koji ima svoj pogled na svijet ima probleme. U ovom, ali i u ostalim društvima, svi imaju svoj kolektivni pogled na svijet, umjesto individualnog", istakao je Sokolović.

Prema riječima Maje Izetbegović, predstava se bavi ljudskom dosadom, a glavni junak iz te dosade traži senzacije koje će ga zadovoljiti.

Odgovarajući na pitanje novinara kako lik Ane Petrovne progovara o savremenom trenutku u kome je mizoginija sve zastupljenija, Amra Kapidžić smatra da živimo u tragičnom, okrutom svijetu, u kome se svako malo dešava nasilje nad ženama.

"Moj lik se ljubavlju brani od užasa svijeta i jedino ljubav može spasiti ovu planetu i ljubavlju jedino možemo ovaj svijet učiniti boljim mjestom za život naše djece", kazala je Kapidžić, dok je Bravo dodao da je dobro što su žene na Balkanu konačno počele da "viču", ali da im muškarci na Balkanu neće tako lako dati svoju poziciju moći i da je zbog toga potrebno da žene budu što glasnije a da im se muškarci pridruže.

Moderator razgovora bio je umjetnički direktor Nikšićkog pozorišta i predsjednik Savjeta Festivala, Janko Jelić.

Očevi i oci su tu da nas podsjećaju, progone, nadziru i opominju

Druge takmičarske večeri biće izvedena predstava Narodnog pozorišta iz Beograda "Očevi i oci", koju je po tekstu Slobodana Selenića režirao Veljko Mićunović. U predstavi igraju Miloš Đorđević, Nikola Rakočević, Aleksandar Vučković, Vanja Ejdus, Vanja Milačić, Sena Đorović, Iva Milanović i Nikola Ristanovski.

"Naši očevi i oci - naše nasleđe duhovno, intelektualno, ideološko - ono sa čim neminovno živimo do danas. Ili smo prisiljeni da živimo. U nemogućnosti otklona, zarad neprestanog iskopavanja i prekopavanja istorije, očevi i oci, obitavaju oko nas neprestano - podsjećaju, progone, nadziru i opominju. Iz krhotina sjećanja Stevana Medakovića gledaju nas naše raspolućenosti, ugrožene intime, porodični raskoli i otuđivanja. Ukazuje se i jedno suštinsko nerazumijevanje različitosti, pa bilo ono na nivou bazičnog, po nacionalnosti, ili po pitanju puko ideološkog. Dok se, ujedno, ispostavljaju očiglednima naši unutrašnji egzili, bolne zarobljenosti i osjećanje krivice koje teglimo do dana današnjeg", zapisao je Veljko Mićunović.