Pravi mozaik nikšićkih priča, duha, borbe i života, tkan kroz vrijeme, ulice, lica i događaje, sačuvan u urbanim kutcima i autentičnim cjelinama, pa sve do monumentalnih simbola i skrivenih prirodnih ljepota, buntovničke energije i lirski boemskog kontinuuma, oživjeli su i sklopili mladi likovni umjetnici koji će svojim djelima, poput slagalice ili priče u slikama, prikazati sopstvenu vizuru i impresiju grada koji vjekovima vibrira pod okriljem Trebjese i Bedema. Okupljeni na likovnoj koloniji “Art Quest” u organizaciji Samostalne izviđačke čete (SIČ) “Tibor”, njih deset su tokom pet junskih dana istraživali grad i pronalazili inspiraciju za svoja djela koja će večeras biti i predstavljena javnosti u galeriji “A” u 20 časova.
“Likovna kolonija “Art Quest” u organizaciji Samostalne izviđačke čete (SIČ) Tibor, bio je petodnevni umjetnički događaj koji je okupio likovne stvaraoce iz Trebinja, Kikinde i Nikšića, a u cilju istraživanja i interpretacije bogate kulturno-istorijske baštine Nikšića. Ovaj susret umjetnika različitih stilova i tehnika pruža jedinstvenu priliku za stvaranje djela koja odražavaju ljepotu i autentičnost grada”, kazala je “Vijestima” koordinatorka projekta Jelica Joksović.
Učesnici su otkrivali karakteristike Nikšića, bilo kroz svakodnevne šetnje poznatim ulicama, obilaske važnih istorijskih zdanja ili novih tvorevina, uz boravak u prirodi, a u konačnici je svaki od njih prikazao svoje viđenje grada, pretvarajući impresije u umjetnička djela.
Sami nazivi radova i priča koja se krije u procesu njihovog nastanka, bilo petodnevnog ili dugogodišnjeg, otkrivaju i nešto više o onome što će publika večeras biti u prilici da vidi. Djela drugačijih motiva nastajala su u različitim tehnikama, pojedini umjetnici su predstavili i više radova, ali ono što ih sve objedinjuje jeste Nikšić, grad koji ište stalnu borbu.
Sonja Beloš predstaviće triptih “Orhideje”, Marko Burlica tri rada: “Krupac”, “Maša”, “Živko”, Nikola Gajić najavljuje djela “Čije su ovo tigrice?”, ali i “Popijem kao cijelo Kumanovo”, Kristina Lazarević ”Oblivion”, “Core”, “Transformation”... A tu su i domaćini kolonije: Marko Janjušević ovjekovječiće frazu “Nađemo se kod robne”, Aleksandra Božović predstavlja se radom “Kralj Nikola drugi put među Nikšićanima”, motivisana Isidora Sarić ima čak četiri rada: “Komšiluk”, “Snijeg na Krnovu”, “Koncert koncept” i “Stari Nikšić”, Tijana Mrvošević prikazuje djelo “Joka”, Jelica Joksović “Kameni grad” i “Trebjesu”, a Stefan Ševaljević ima diptih “Fabrička podešavanja”.
Prepoznaće u ovim imenima, i Nikšićani i oni koji su iole u njemu boravili, karakteristične crte grada.
“Izložba, koja će biti otvorena za sve zainteresovane građane, predstavlja krunu ove kolonije, omogućavajući sugrađanima da uživaju u raznovrsnim umjetničkim izrazima i sagledaju Nikšić kroz oči kreativnih posjetilaca. Tako, likovna kolonija “Art Quest” ne samo da promoviše umjetnost i kulturnu razmjenu među gradovima, već doprinosi i očuvanju i popularizaciji kulturne baštine Nikšića, čineći ga prepoznatljivim u regionalnim okvirima. Zajedno dokazujemo da je umjetnost most koji povezuje različite sredine, kulture i ljude, stvarajući trajne veze među njima”, poručila je Joksović.
Svoje radove “Vijestima” su predstavili neki od umjetnika koji svjedoče da je svako pronašao svoju ideju i inspiraciju vođen unutrašnjim instiktom. Nikola Gajić kaže da je radio portrete, a tu je i crtež Doma revolucije.
“Meni su zanimljive sve te stare, komunističke, zgrade što su probale nešto da budu, pa nikad nisu. Sviđa mi kako oni odrastaju na neki način. Država je propala, mi sad živimo u njoj, a zapravo ne živimo u njoj. Tu je i taj kontrast sa aktuelnim kapitalizmom, jer je taj Dom revolucije sada prostor gdje se samo nešto prodaje, patike na primjer. Zanimljiv mi je taj spoj”, rekao je Gajić.
Sonja Beloš je istkal da je vezana za Nikšić iako dolazi iz Kikinde, ali joj je majka iz Nikšića pa ga je zavoljela i raduje se svakom dolasku. Njene orhideje imaju posebnu priču, a objašnjava i kako su se pojavile kao inspiracija.
“Radim orhideje, jer sam čula da pod Trebjesom ima nekih 12 autohtonih vrsta tog cvijeta. To nije mala stvar, ali nije dovoljno poznato, zbog čega mi je bilo još inspirativnije i za rad, ali i kao prostor za istraživanje... Izvorno sam vajarka i više sam razmišljala o formi, jer te orhideje koje sam crtala nijesu vjerno prikazane nego više liče na neke male kamene strukture. Crna Gora je poznata po kršu, po junacima i slično, dok ovdje rastu orhideje koje su nježne, što mi je posebno simbolično i interesantno”, otkrila je Beloš.
Nikšićanin Stefan Ševaljević kaže da se svojim djelom “Fabrička podešavanja”, vraća sebi.
“Ovim radom sam se na neki način vratio na početak, svojim korijenima koje vučem odavde. Ovdje su se rodili moji roditelji, ovdje sam se rodio i ja kao “teški Nikšićanin”. Moji motivi su ljudi iz radničke klase, a u pitanju je neki crtež, grafička tehnika na platnu. Svakako je to eksperimentalni crtež, u smislu da se koriste raznorazni materijali od spreja, gumice, laka za kosu, kao i malo boje, a motiv su ljudi. Biće tu dva portreta iz različitih perspektiva, u nekom unutrašnjem smislu”, nagovijestio je on.
Svi gosti su imali samo riječi hvale za domaćine kolonije ističući da ih je zajednički rad dodatno inspirisao, pa se očekuje i da će njihova saradnja imati nastavak.
“Meni je najmilije od svega što sam vidio i osjetio tu kreativnu energiju, razmjenu, prijateljstvo i mogu da kažem da je ovo samo jedan početak našeg budućeg druženja”, poručio je Ševaljević.
Nikšić poznat po umjetnicima, a nema galeriju
Polunikšićanka Sonja Beloš je, sumirajući utiske, ukazala i na jedan od dugogodišnjih problema koji su prisutni na likovnoj sceni tog grada.
“Nikšić je poznat po umjetnicima, ali ono što ne shvatam i dalje je zašto ovdje nema galerija. To je veoma neobično, s obzirom na broj umjetnika svih generacija koji su vrlo produktivni i ozbiljni u svom radu. Mislim da je to baš veliki problem. Na primjer, i ja sam prva ranije imala veliku želju da izlažem ovdje, a nijesam imala gdje da apliciram ili kome da ponudim saradnju. Galerija i konkurs za izlaganje bi trebalo da budu normalna stvar. Zato sam posebno srećna i zavalna što su me zvali ljudi iz ‘Tibora’ na koloniju, jer sam tako dobila priliku i da se predstavim ovdje”, istakla je ona.
Da je to otežavajuća okolnost i za lokalne stvaraoce, potvrdio je i Stefan Ševaljević koji smatra da to treba promijeniti, pa i samoinicijativno.
“Smatram da to treba da bude motivacija svima nama da zapnemo još jače i kad niko drugi neće, mi sami treba da uzmemo i napravimo nešto. Jer, šta je najgore što može da se desi? Treba da krenemo”, poručuje Ševaljević.
Bonus video:
