Pozivajući sve prisutne na risanskoj rivi da čuvaju nasljeđe, te da ono što baštine u porodicama daju organizatorima na reprodukovanje i trajno bilježenje kako ne bi sve to jednog dana nestalo ili ostalo zaboravljeno, politikološkinja Iva Malešević otvorila je izložbu “Risan - nekad i sad” u nedjelju veče.
Postavka čiji su autori fotograf Ranko Maraš i politikološkinja Jelena Čečur, predstavljena je u sklopu trećeg Festivala etnološkog filma - FEF Risan 2024, na risanskoj rivi.
Malešević je poručila da joj je izuzetno zadovoljstvo što je projekat realizovan i što u gradu postoje mladi ljudi koji se interesuju za stanje i zaštitu baštine koja je u Risnu veoma bogata.
Prisutnima se obratila i autorka Jelena Čečur koja je kazala da su izložbom željeli da aktuelizuju potrebu jasne strategije valorizacije kulturne baštine Risna, ali i da pošalju apel donosiocima odluka da više pažnje i stručne opreznosti posvete problemu koji je u Risnu prisutan od zemljotresa 1979. godine pa do danas.
“Kako izgleda danas Risan? Koji utisak pruža posjetiocu koji prvi put dođe u grad, a koji nije imao mogućnost da pročita nešto više o istoriji grada? Za sada jedini utisak koji može da stekne jeste da je u pitanju jedno malo primorsko selo koje je u fazi izgradnje u novo turističko mjesto. Iako ta izgradnja jeste u skladu s ambijentalnom cjelinom, valorizacija baštine ostaje sa strane i čeka neka druga vremena”, kazala je Čečur.
Ona je rekla i da ovogodišnjim programom žele da, kao lokalna zajednica, pošalju jasnu poruku donosiocima odluka kakav razvoj Risna žele.
“Cilj nam je da podstaknemo lokalnu zajednicu da se aktivno bavi pitanjima razvoja svoje sredine. Nažalost, trenutna situacija očuvanja baštine nije na zavidnom nivou”, istakla je ona i nabrojala niz problema i propusta u toj oblasti, a potom objasnila koncept izložbe.
“Segment ‘Risan - nekad’ je predstavljen putem reprodukovanih fotografija Risna zabilježenih sve do 1979. godine koje smo pronašli u fondovima Pomorskog muzeja Crne Gore, Istorijskog arhiva Kotor, u kućama i škrinjama risanskih porodca Čučak, Rundo, Mršić... Ukupno 19 starih fotografija daje nam zajedničku sliku o tome kako je nekada izgledao Risan. Neki od vas to pamte, a neki i nismo uspjeli da zateknemo ovo što je prikazano na starim fotografijama’’, kazala je Čečur.
Ona je dodala da su te fotografije poslužile kao inspiracija Ranku Marašu za drugi segment izložbe, da s iste lokacije i iz istog ugla predstavi “Risan - sad”.
Maraš je kazao da mu je izuzetno zadovoljstvo što je imao priliku da svoj rad predstavi sugrađanima i da grad predstavi na način na koji ga on doživljava.
“Mislim da moje forografije govore o ljubavi prema mjestu bolje nego što bih ja vama sada ovdje mogao riječima da iskažem”, rekao je on.
Čečur je naglasila da je cilj izložbe da se građani aktiviraju, zajedno usaglase kakav grad žele i kako treba da se on razvija, te da tome doprinesu.
“Mislim da je za nas razvojni potencijal turizam i valorizacija kulturne baštine u turističke svrhe, i to u odnosu na trenutni standard i kvalitet života u Risnu. Ali još je važnije da naše nasljeđe bez obzira na ovu materijalnu stranu koju donosi valorizacija, mora biti sačuvano samo po sebi. Dio je našeg kulturnog identiteta, nešto što se vjekovima čuvalo i stvaralo, a mi nikako ne smijemo biti oni koji to zanemarujmo ili uništavamo”, poručila je Čečur.
Festival etnološkog filma zatvara se večeras u 20 časova, ispred palate Ivelić.
Bonus video:
