Mi smo odjednom postali moderno društvo, i mislimo da smo se emancipovali, a u stvari nismo, ocijenila je dr Vesna Rašulić Delić na promociji knjige "Etnografski kroki Crne Gore: Prilozi o patrijarhalnom društvu kroz rodnu perspektivu" prof. dr Lidije Vujačić. Ovom promocijom u galeriji "Risto Stijović" otvorena je manifestacija Decembarska umjetnička scena DEUS 2024.
Rašulić Delić je spomenutim citatom odgovorila na pitanje "Vijesti" koliko smo uopšte napredovali danas kada imamo toliko nasilja nad ženama i femicida, ističući i to da opasnost leži u tome što je mnogo toga skriveno. Autorka je u kontekstu pitanja govorila o neopatrijarhatu.
U okviru književne večeri riječ je imao i dr Srđan Radović, jedan od recenzenata knjige, pored dr Ingrid Slavec Gradišnik. On je kazao je da je ovaj rukopis nastao tako što je autorka obradila već postojeće tekstove, neke popularne i neke akademske. Kaže da ih je ona sintetisala, dodatno obradila i dopisala, te da so tako dobili "dobru, zanimljivu i korisnu knjigu".
Autorka kaže da je imala potrebu da poveže neka svoja stara interesovanja, svoju ljubav i istraživačku strast, i rodnu teoriju za koju smatra da je vrlo atraktivna.
"Pravila sam digresije sa nekim vrlo sočnim ilustracijama iz savremenog diskursa, pa i medijskog", istakla je.
Radović smatra da knjiga nije namijenjena samo akademskom čitalačkom krugu, naučnom, ili čak kulturnom ili prosvjetnom sektoru, već svima kojima je navedena tema zanimljiva, jer stil "lavira od vrlo usko akademsko-istraživačkog, stučnog, do vrlo popularnog". Istakao je tako da tekst nije opterećen zahtjevima fusnota, tehničke akademske obrade teksta… "a istovremeno sva saznanja koja su potrebna su tu".
"Kao neko ko ima 20 godina staža u etno-antropološkom istraživanju mislim da sam dobar etnolog, odnosno, antrpolog, a naučio neke stvari iz nečega što je sintetska studija, koja obrađuje više etnoloških tema u okviru jednog izdanja", dodao je on.
Rašulić Delić objašnjava da kombinacijom dva stila pisanja autorka nam ukazuje na složen antropološki naučni i metodološki aparat.
"Ali i na mogućnost antropologa da pojednostavi pojašnjenja kroz spoj etnologije, etnografije, predanja", dodaje ona.
Radović je istakao da je posebni kvalitet knjige to što se provlači rodna perspektiva kroz sve teme. Što se tiče crnogorske kulture, čini mu se da je u pitanju prva knjiga koja obrađuje više fenomena istovremeno iz rodne perspektive. Tako je podijelio tematske cjeline koje se pojavljuju u knjizi.
"Prvo poglavlje se bavi rodnim indentitetima u kontekstu tradicijske crnogorske kulture, gdje su virdžine, odnosno tobelije, ostajnice, najklasičnija pojava po pitanju roda, rodne inverzije, rodne transgresije…", objasnio je on.
Kaže da se drugo poglavlje bavi tradicijom u najširem smislu, srodničko-političkim sistemima, tradicijskim oblicima socijalnog udruživanja kao što su pleme, bratstvo i porodica.
Zatim, od Radovića saznajemo da su teme trećeg poglavlja brak, bigamija koja je postojala u crnogorskom društvu, kako se gledalo na nevjerstvo, princip nasljeđivanja i šta je preživjelo do današnjeg dana.
Četvrto poglavlje je, navodi on, posvećeno običajima koji su bili česti u tradicijskoj crnogorskoj kulturi, ali koji i dalje postoje: bacanje kletve, megdan odnosno dueli, vađenje mazije.
"Kada se utvrđivala nečija krivica, vrelo željezo se stavljalo u vrelu vodu i ako bi čovjek izvadio bez opekotina to užareno željezo iz vrele, kipuće vode kipuće smatralo se da je nevin. Ali, ako bi se opekao, što bi se redovno dešavalo, onda je bio kriv", podsjetio je Radović šta je vađenje mazije, ali i na druge običaje kao što su potapanje ljudi u vodu takođe u cilju utvrđivanja krivice, lelekanje, tužbalice, gostoprimstvo, lapot…
Kaže da Vujačić takođe obrađuje i natprirodna bića u starim vjerovanjima, posebno ženska, kao što su vile, rusalje, vještice,… "a onda i zmiju koja se percipirala da je nosilac ženskog principa". Ističe da ona to radi posebo uvažavajući rodnu perspektivu.
"Tu se obrađuju i vjerovanja o vatri, vodi, krvi, biljakama, Suncu i Mjesecu", dodaje Radović.
Rašulić Delić kaže da sama autorka ističe i dokazuje da se svaka društvena realnost prepliće sa najčešće romansiranim ili polarizovanim tumačenjima prošlosti.
"Hvata se u koštac sa opet neprecizno projektovanom budućnošću i iznova je stalno reinterpretira", rekla je moderatorka, stavljajući akcenat na to što svi dan danas prepoznajemo ostatke prošlosti u kolektivnoj svijesti crnogorskog stanovništva, kao što je pravo nasljeđa, kult smrti, "što je ova knjiga tako fino sažela i što mi negdje i na ulici i u porodicama vidimo". Slično je istaknuto i u odgovoru prisutnog na večeri, gdje su govornice zaključile da se pritisak žene odražava ne samo u žaljenju, crnini, već u mnogim segmentima života, kao što je npr. selektivni abortus...
Rašulić Delić smatra da je profesorka Vujačić ovim djelom još jednom dokazala da je antropologija nauka o narodu, ali i nauka za narod.
Bonus video:
