Potreba za nadom i potraga za istinom

Nakon 16 godina pauze, Podgorički likovni salon biće otvoren danas u Modernoj galeriji u 20 časova

2014 pregleda 44 reakcija 0 komentar(a)
Sa konferencije za medije, Foto: JU Muzeji i galerije Podgorice
Sa konferencije za medije, Foto: JU Muzeji i galerije Podgorice

I istinu i optimizam, i obnovu i povratak, različite likovne izraze, motive, stilove i medije, ali i značajne nagrade, donijeće Podgorički likovni salon koji nakon 16 godina pauze nastavlja svoj put utemeljen prije nepune tri decenije.

Salon će biti otvoren danas u Modernoj galeriji u Podgorici, u 20 časova. Kustoskinja izložbe "Vrt nade - umjetnost i potraga za istinom", je muzejska savjetnica u Muzeju savremene umetnosti Vojvodine, dr Sanja Kojić Mladenov koja je osmislila koncept i odabrala učesnike.

Ona je na jučerašnjoj konferenciji za medije kazala da je selekciju umjetnika uradila zajedno sa kustoskim timom Muzeja i galerija Podgorice, ističući zahvalnost.

Kojić Mladenov
Kojić Mladenovfoto: JU Muzeji i galerije Podgorice

"Radovi koji će biti predstavljeni nastali su u različitim medijima, ima novih, tradicionalnih, svih izraza, a pored toga su i tematski i u samom pristupu drugačiji. Ima radova koji se bave međusobnim odnosima, temom ekologije i ekološke prakse, a dosta je i onih u kojima autori tragaju za istinom", rekla je kustoskinja.

Direktorka Muzeja i galerija Podgorice Ivana Ćupić juče je sumirala koncept i ciljeve, ali i zadovoljstvo usljed obnove salona, dok je kustos koordinator Miloš Marjanović istakao potrebu za njime.

Svoja djela prikazaće umjetnici iz Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine i Makedonije: Ana Aleksić, Bojan Stojčić, Darja Bajagić, diStruktura, Dragan Vojvodić, Irena Lagator Pejović, Gordana Kuč, Ivan Đurišić, Ivan Šuković, Ivana Ivković, Ivanka Vana Prelević, Jelena Pavićević Marković, Jelena Tomašević, Lana Čmajčanin, Lidija Delić, Marija Marković, Milka Delibašić, Nada Kažić, Nenad Šoškić, Nikola Marković, Nikolina Zuber, Robert Jankulovski & Monika, Moteska, Selma Selman, Selman Trtovac, Sreten Milatović, Tomo Pavićević, Vaso Nikčević.

Novčano iznenađenje

Tokom trajanja izložbe, do 16. januara 2025. godine, biće dodijeljene tri nagrade, i to: novčana za prvo mjesto, otkupna za drugo, kao i izložba u nekom od prostora Muzeja i galerija tokom 2025/2026 za osvojeno treće mjesto. Ćupić na pitanje medija o novčanom iznosu koji će osvojiti prvorangirani nije odgovorila konkretnom cifrom, ističući da će to ostaviti kao "iznenađenje", jer se radi o značajnoj sumi - "ni 100, ni 200, ni 500"...

Ćupić
Ćupićfoto: JU Muzeji i galerije Podgorice

Žiri koji će odlučivati o nagradama čine upravo: direktorka JU Muzeji i galerije Podgorica Ivana Ćupić, kustoskinja i selektorka Sanja Kojić Mladenov, kustos koordinator Miloš Marjanović i Jelena Janković iz Nove galerije vizuelnih umjetnosti u Podgorici. Na pitanje "Vijesti" zbog čega baš oni kao organizatori ostaju u žiriju, Ćupić kaže da je upravo to i bio razlog.

"S obzirom na to da smo u ovome već par mjeseci i na neki način je ovo naše čedo, ne bih voljela sad da dođe neko drugi tu i da nam pobrka neku energiju. Zbog toga sam odlučila da to (žiri) budemo mi, a da ne bi bilo 'grke' riječi, zato je Sanja Kojić Mladenov tu, kao kustos na nekom većem nivou, jer je ona ipak prepoznata u Evropi... Tako smo odlučili da sve bude u krugu kuće", obrazložila je direktorka ustanove.

Ćupić je istakla i da očekuje da će saradnja sa Kojić Mladenov rezultirati i predstavljanjem crnogorskih umjetnika dalje po Evropi.

Podgorički likovni salon
foto: JU Muzeji i galerije Podgorice

Obnova oduzetog

Podgorički likovni salon, kao jedan od najznačajnijih događaja iz oblasti kulture u Podgorici i Crnoj Gori, prvi put je održan 1995. godine i bio je zamišljen kao promocija podgoričkih umjetnika koji su svojim radom i kreativnim djelovanjem zaslužili posebno mjesto u kulturnim krugovima grada, podsjetila je Ćupić.

Tradicija održavanja Salona nastavila se sve do 2008. godine, s jednim prekidom 1999. a potom je ponovno nastupila pauza sve do ove godine.

"Prva izložba Salona nakon duge pauze ima za cilj da okupi i predstavi savremene lokalne i regionalne umjetnike. Kao manifestacija duge tradicije, okviri Salona se nadovezuju na već postignute rezultate koji su pratili kako društvene, tako i umjetničke i istorijske tokove, te nastavlja sa produktivnim aktuelnim umjetničkim pojavama, ali i metodološkim pristupima i konceptima", istakla je Ćupić.

Podgorički likovni salon
foto: JU Muzeji i galerije Podgorice

S obzirom na dugu pauzu od 16 godina, na pitanje Vijesti zašto su se fokusirali na obnovu te, a ne na pokretanje nove manifestacije, Ćupić je rekla da nijesu željeli da organizuju i pokreću nešto novo, već da vrate Podgorički likovni salon...

"Zato što je on nekako oduzet podgoričkim i crnogorskim umjetnicima, jer je jednostavno samo nestao sa scene. Neke lijepe uspomene vežu nas za taj Salon, a možda je ta ideja o obnovi pomalo lična i bazirana na emocijama, jer sam se posle 20 godina rada u pedagogiji i bavljenjem likovnim stvaralaštvom, vratila ustanovi za koju vezujem svoje početke, još kao pripravnica", otkrila je Ćupić.

Kojić Mladenov je kazala da joj je ovaj angažman bio važniji nakon što je saznala da Salon dugo godina nije organizovan.

Raznovrsnost (i) različitosti

Marjanović je konstatovao da svaka institucija u Crnoj Gori i svaka sredina imaju određenu smotru umjetnosti koja objedinjuje poetike iz te sredine, bilo na lokalnom ili državnom nivou. Ovaj, Podgorički likovni salon, potreban je javnoj ustanovi Muzeji i galerije Podgorice i glavnom gradu, dodao je on.

"Regionalni saloni se organizuju u kontekstu koji je najbolji za umjetnost i pojedinačno stvaralaštvo autora... Upoređivanje poetika i sredina može nam pomoći da utvrdimo da li idemo u pravom smjeru i da li dajemo dobre rezultate na polju kulture i umjetnosti", kazao je on.

Marjanović
Marjanovićfoto: JU Muzeji i galerije Podgorice

Kustoskinja je dodala da je iskustvo rada na salonima uvijek interesantno i izazovno, zato što predstavljaju važnu likovnu manifestaciju.

"Na njima se obično prezentuju neka aktivna dešavanja u umjetnosti, a uvijek odražavaju i neke društvene tokove koji postoje i koji, naravno, utiču na samu umjetnost", obrazložila je kustoskinja i dodala:

"Sama tema 'Vrt nade' simbolično ukazuje na raznovrsnost i različitost koja postoji na umjetničkoj sceni, a što će se vidjeti i na izložbi. 'Potraga za istinom' može se sagledati kroz segment istine koja je potpuno zapostavljena i zaboravljena u našem društvu, a na Salonima i nama samima je da za njom tragamo i postavljamo pitanja publici i svim konzumentima umjetnosti. Segment nade predstavlja optimističnu poruku Salona koji ponovo kreće i krči put daljeg razvoja", poručila je kustoskinja.

Bonus video: