U Hrvatskoj je osam odsto zaposlenih prošle godine dio ili cijelu platu primalo na crno, pokazalo je istraživanje Eurofound-a.
Kad se od ukupnog broja zaposlenih oduzmu oni koji rade za državnu ili javnu službu, onda tih osam odsto znači da dio ili cijelu platu na crno prima nešto više od 90 hiljada ljudi, piše Novi list.
Ta brojka može se dovesti u odnos s brojem radnika koji su prijavljeni na minimalnu platu i kojima, prije svega u malim preduzećima u privatnom sektoru, minimalac nije jedina plata već im se dio primanja isplaćuje "ispod pulta" zaobilazeći tako poreze i socijalna davanja.
Prema pokazateljima Poreske uprave u prvih sedam mjeseci ove godine prosječno je nešto više od 78 hiljada radnika bilo prijavljeno na minimalnu platu.
Na nivou cijele Evrope prošle godine je tri odsto radnika dio ili cijelu platu primalo na crno, a u odnosu na istraživanje koje je Eurofound radio 2007. godine, broj radnika koji platu dijelom ili u cijelosti zarađuju u sivoj zoni pao je dva odstotna boda.
Sa prošlogodišnjim udjelom od osam odsto radnika koji dio zarade ili cijelu zarade na crno, Hrvatska je na samom vrhu evropskih zemalja, a jedino Letonija ima viši udio, 11 odsto. Nešto niži udio, sedam odsto, bilježi se u Grčkoj, Rumuniji i Slovačkoj.
Koliko je Grčka pogođena krizom prethodnih godina, svjedoči i podatak da je to zemlja u kojoj je od 2007. do prošle došlo do najvećeg rasta udjela radnika koji dio zarade privrede na crno i to za četiri odstotna boda.
Istovremeno, najznačajnije smanjenje bilježi se u Rumuniji, 16 odstotnih bodova, dok je za osam odstotnih bodova udio smanjen u Bugarskoj.
Letonija koja još ima izuzetno visok udio djelimičnog rada na crno od 2007. godine napredovala je šest odstotnih bodova.
Bonus video:
