Iskaz Olivere Antonić, supruge bivšeg zamjenika direktora BIA, uz druge dokaze, odveo je istragu do Milana Radonjića kao organizatora ubistva Slavka Ćuruvije, piše "Blic".
"Olivera Antonić, koja je u vrijeme ubistva bila operaterka DB, a kasnije supruga Gorana Živaljevića, bivšeg zamjenika direktora BIA, otkrila je istražnim organima da je stan Ćuruvije prisluškivan i nakon njegove smrti. Ona je rekla i da su početkom NATO bombardovanja, u martu 1999, promijenjeni operativci koji su ranije pratili novinara" kazao je izvor lista.
Ovo svjedočenje, kako se dodaje, upotpunilo je ranije iskaze i na osnovu svih njih je izveden zaključak da je tim ubica organizovao Radonjić (55).
On je po preporuci Mire Marković, postavljen za šefa beogradskog DB 4. aprila 1999, sedam dana prije ubistva vlasnika "Dnevnog telegrafa". Prvo Radonjićevo naređenje, kako piše "Blic", je i bilo da se Ćuruvija prati.
Olivera Antonić (43) je radila u Sedmom odjeljenju (za prisluškivanje) beogradskog Centra DB na poslovima reproduktera, odnosno bila je zadužena za pisanje zapisnika sa prislušnih traka. Na dan Ćuruvijinog ubistva, 11. aprila 1999, pravila je zapisnike razgovora iz stana novinara nakon zločina.
Milan Radonjić
"Naređenje o prisluškivanja nakon ubistva izdao je Radonjić. Njega je interesovalo koga porodica i prijatelji Ćuruvije okrivljuju za ubistvo i da li oni imaju neki trag" tvrdi taj izvor.
Olivera Antonić je svjedočila februara 2001. kada je rekla da je 11. aprila, radeći u noćnoj smjeni, obrađivala razgovore iz stana Ćuruvije. O razgovorima je obavještavala Radovana Božovića, načelnika Trećeg odjeljenja.
Ona je ispričala i da se kasnije srela sa kolegom Predragom Gikićem (51), koji je do NATO bombardovanja bio zadužen da obrađuje sve podatke Ćuruviji koji stižu sa terena.
Olivera Antonić mu je odmah rekla da praćenje Ćuruvije nije prestalo početkom bombardovanje već se samo nastavilo. Gikić se tada iznenadio, pa su otišli da obavijeste Veselina Lečića, tada zamjenika načelnika beogradskog Centra DB. Lečić je, sada, među optuženima za pobunu JSO.
Sa druge strane, Gikić je prije bombardovanja svoje izvještaje o Ćuruviji podnosio Stevanu Basti, u to vrijeme zamjeniku načelnika Trećeg odjeljenja beogradskog Centra, koji je od juna 1998. bio "koordinator ad hok formirane grupe za analiziranje izvještavanja srpske štampe o događajima na KiM".
Basta je, međutim, i poslije povlačenja Gikića, a postavljanjem Radonjića, bio i dalje uključen u praćenje Ćuruvije. Basti se, inače, sudi sa Radonjićem i Ratkom Romićem da su pomagali u atentatu na Vuka Draškovića u Budvi.
Galerija
Bonus video:
