Trgovački lanci se vraćaju u kvartove hrvatskih gradova, otvaraju se manji marketi i spuštaju cene u cilju lakšeg podnošenja ekonomske krize.
Kupci su izloženi stalnom stresu i paze na svaku kunu.
Kupci prate akcije i čak 50 odsto ih odlazi u manju, ciljanu kupovinu od po svega nekoliko namirnica dva do tri puta nedjeljno, ukazuju hrvatski mediji na pokazatelje ekonomskih istraživanja.
Da ne bi neplanirano kupovali i nepotrebno natrpavali zamrzivač, još 38 procenata građana u malu kupovinu odlazi baš svaki dan, sve češće kupovinu obavljaju "usput" na nekoj uobičajenoj dnevnoj ruti do posla, škole, vrtića...a cilj je potrošiti što manje vremena i benzina.
S takvim promenama potrošačkih navika trgovci beleže veći broj računa, ali u manjim iznosima pa je danas prosječan račun u nekoj manjoj trgovini oko 60 kuna (oko 8 eura), a u supermarketu ili hipermarketu oko 250 kuna (oko 33 eura).
Jaki tržišni brendovi sve više gube tržišnu utakmicu s jeftinijim trgovačkim markama koje su danas dostigle 20 odsto ponude na policama trgovaca, pokazuju detaljne analize kupovnih navika koje su postale glavni alat trgovaca u borbi za svakog kupca.
Sa stalnim padom tržišta maloprodaje Hrvatska se ove godine vratila na nivo iz 2005. i procjenjuje se kako do oporavka neće doći još tri do pet godina. Rastu nezaposlenost i troškovi, plate padaju, a kućni prihod sve je manji.
Trgovine su bile prve koje su osetile udar recesije i u borbi za svakog kupca veliki trgovački lanci sve više mijenjaju poslovanje i trgovci se fokusiraju na male formate trgovina i prilagođavaju se potrošačima prema aktuelnim potrebama.
Bonus video:
