Tužilac za ratne zločine Vladimir Vukčević izjavio je da su potpuno razotkriveni kretanje i sve osobe koje su bile u kontaktu sa haškim bjeguncima Ratkom Mladićem, Stojanom Župljaninom, Goranom Hadžićem i Radovanom Karadžićem.
"U toku je krivični postupak protiv 13 osoba osumnjičenih da su učestovale u pomaganju i skrivanju haških bjegunaca", rekao je Vukčević na konfereciji za novinare i istakao da će biti saslušan i bivši direktor Bezbjednosno-informativne agencije Rade Bulatović, iako Tužilaštvo nema dovoljno materijala za pokretanje krivičnog postupka.
Od 13 osumnjičenih, šest osoba je okrivljeno za skrivanje Mladića, a sedam za pomaganje Župljaninu, od kojih su dvoje osumnjičenih bili na visokim funkcijama na lokalnim nivou, kazao je tužilac.
Vukčević je naveo da Tužilaštvo pozudano zna da je bivšem direktoru BIA iz Republike Srpske poslat kontakt koji je znao za 11 adresa na kojima se Mladić zaista skrivao, ali da Tužilaštvo nema dovoljno materijala da bi protiv Bulatovića započeo krivični postupak.
"U svakom slučaju Rade Bulatović će biti saslušan. Pozvaćemo ga u svojstvu građanina da nam objasni neke stvari", istakao je Vukčević.
"Bulatović je naložio da se uhapsi grupa Jova Đoga i Stanka Ristić (kasnije optužena za pomaganje u skrivanju Mladića), a nije čekao da ga odvedu do Mladića, čime je dao znak Mladiću da je cijela mreža njegovih jataka otkrivena", naveo je Vukčević.
Tužilac je rekao da je bilo propusta u otkrivanju Ratka Mladića i najavio da će to biti ispitano.
On je kazao da se Mladić poslije hapšenja Slobodana Miloševića, marta 2001. godine, skrivao u vojnim objektima do donošenja zakona o saradnji sa Haškim tribunalom, uz znanje tadašnjeg načelnika Generalštaba Nebojše Pavkovića koji bi "takođe bio procesuiran da nije u Hagu".
Vukčević je istakao da je Mladiću prije napuštanja vojnih objekata podršku pružio i general u penziji i visoki funkcioner vojne obaveštajne službe, ali je odbio da kaže da li je riječ o Aci Tomiću.
Kako je naveo, Mladić se potom uz pomoć mreže saradnika iz Vojske RS, koje su predvodili Đogo i Ristić, skrivao na 11 lokacija u Beogradu a zatim u Sremskoj Mitrovici.
Poslije hapšenja Djoga i Ristića 2006. godine, Mladića je preuzela rodbina njegove supruge u prebacila ga u selo pored Beograda.
"Nadležni organi pretresli su objekte u blizini mjesta gde se Mladić skrivao, u okolini Beograda, ali je taj pretres izvršen neprofesionalno i traljavo. Mladić im je bio na dohvat ruke, na svega 200 metara", rekao je Vukčević.
On je naveo da su pretresene dvije od tri kuće, a da organi bezbijednosti nijesu mogli da uđu u treću kuću u kojoj se skrivao Mladić "jer vlasnik nije bio tu".
Mladić je, kako je naveo, potom autobusom otišao u Lazarevo gdje se skrivao narednih pet godina, do hapšenja.
Vukčević je potvrdio da je Mladić tokom skrivanja doživeo dva lakša moždana udara.
Momo Kapor znao da je Dragan Dabić zapravo Radovan Karadžić
Tužlac je kazao da su Radovanu Karadžiću pomagali članovi njegove najuže familije koji se ne mogu procesuirati.
Po saznanjima Tužilaštva, određeni broj ljudi je imao saznanja ko je doktor Dragan Dabić, ali da nema dokaza da su oni učestovali u pomaganju skrivanja Karadžića.
Vukčević je pokazao crtež pokojnog pisca Mome Kapora na kojem je lik veoma sličan doktoru Dabiću i koji se nalazi u Kaporovoj knjizi za djecu "Ima čuda nema čuda".
Povodom skrivanja Gorana Hadžića, Vukčević je naveo da je očigledno da je Hadžić bio obaviješten o optužnici Haškog tribunala protiv njega.
"Informacija da je on na optužnici procurela je iz Haškog tribunala. Jedna bliska i veoma poznata saradnica tadašnje tužiteljke Karle del Ponte obavijestila je uglednog beogradskog advokata o podizanju optužnice protiv Hadžića. Advokat je pozvao Hadžića i ponudio mu da ga zastupa pred Haškim tribunalom", kazao je tužilac.
On je rekao da je drugi momenat upozorenja izjava visokog srpskog zvaničnika o tome ko bi mogao da bude na optužnici, a treći je činjenica da je Hadžić vidio da ga snimaju i otkrio je kameru ispred svoje kuće.
Vukčević je naveo da presudan momenat za Hadžićevo bjekstvo bio telefonski poziv iz Ministarstva spoljnih poslova kojim je Hadžićeva majka obaveštena o podizanju optužnice.
Tužilac je odbio da navede imena službenika ministarstva, advokata i službenice Haškog tribunala jer bi time, kako je rekao, prekršio pretpostavku nevinosti.
Upitan zbog čega je onda pomenuo ime Radeta Bulatovića, Vukčević je odgovorio da Bulatović nije osumnjičen.
Za Stojana Župljanina Vukčević je rekao da je imao najorganizovaniju mrežu pomagača od kojih je procesuirano šest a sada još četiri osobe.
Njegov šifrarnik je ključni element naše istrage, a to je akcija u Nišu, kada mu je dojavljeno da se ne vraća kući, kazao je tužilac.
Vukčević je naveo da je Rade Bulatović šifrarnik o skrivanju Župljanina, po riječima, jednog svjedoka, dobio godinu dana prije njegovog hapšenja.
Uz analizu koje je Tužilaštvo, nakon dobijanja šifrarnika, moglo se pretpostaviti gdje će se Župljanin skrivati i tako je uhapšen, kazao je on.
Vukčević je rekao da je lično dao Radetu Bulatoviću informaciju o lokaciji gdje se skriva Župljanin. "Akcija je počela dva sata kasnije i pretpostavljam da mu je prethodno neko javio da pobegne ili da se ne vraća kući, jer smo našli uključen kompjuter i lonče za kafu na ringli, kao i šifrarnik", kazao je tužilac.
Vukčević zamjenik Bruno Vekarić rekao je da je razotkrivanje pomagača samostalna akcija tužilaštva jer je svima u interesu da se "okonča haška priča".
Stojan Župljanin uhapšen je 11. juna 2008. u Pančevu, Radovan Karadžić 23. jula 2008, Ratko Mladić 26. maja 2011. u selu Lazarevo kod Zrenjanina, a Goran Hadžić 20. jula 2011. godine.
Galerija
Bonus video:
