Pred konferenciju o zapadnom Balkanu u Berlinu njemačka štampa se bavi pitanjem mogućih posljedica razmjene teritorije između Srbije i Kosova.
Tagescajtung objavljuje opširan tekst novinara Eriha Ratfeldera o mišljenju stanovnika na sjeveru Kosova i na jugu Srbije prema ideji predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsednika Kosova Hašima Tačija o razmjeni terotorije kao rješenju kosovske krize. Ratfelder je nekoliko dana putovao pograničnim područjem.
Na sjeveru Kosova, gdje žive gotovo isključivo Srbi u gradiću Leposaviću stanovnici nisu raspoloženi za razgovor o ovim planovima. Reporter primjećuje: „Muškarci na glavnom trgu su ćutljivi, kancelarija srpske vladajuće stranke je zatvorena. Niko ne želi da govori o tome šta misli o planovima o razmjeni teritorije. Ali zidovi kancelarije Srpske napredne stranke su oblijepljeni portretima Aleksandra Vučića, predsjednika Srbije, koji se zalaže za novo povlačenje granica."
U Mitrovici autor sreće Tatjanu Lazarević iz nevladine organizacije Razvoj zajednice. „Ona je ljuta zbog planova o promjeni granica. U srpskim opštinama oko Sjeverne Mitrovice srpsko stanovništvo podržava sve što kaže jaki čovek u Beogradu. Ali većina kosovskih Srba živi u devet enklava na jugu Kosova. Oni ne žele mijenjanje granica, jer se tu radi o njihovoj egzistenciji. I pravoslavna crkva je protiv. Lazarević polaže svu svoju nadu u otpor i proteste opozicije u Beogradu, koja već mjesecima demonstrira protiv Vučića."
Na jugu Mitrovice, uz put prema Prištini, reporter opisuje brojne jarko osvijetljene benzinske pumpe, šoping-centre i trgovine građevinskog materijala. „Ova nametljiva kapitalistička estetika djeluje kao politički stejtment. Izgleda kao da kosovski Albanci žele Srbima pokazati šta su sve postigli od proglašenja nezavisnosti zemlje 2008."
SAD podržavaju promjenu granica
U Prištini on razgovara s Ardianom Aifajom, savjetnikom predsjednika Hašima Tačija. „Arifaj potvrđuje da se vode razgovori izmeđ Tačija i Vučića o zamjeni teritorija. Ti su razgovori navodno već prilično poodmakli. On potvrđuje i podršku Rusije i SAD za taj plan. Politička situacija se znatno promijenila od dolaska Donalda Trampa na vlast. U decembru 2018. on je Tačiju napisao: Ukoliko se sada ne iskoristi ova jedinstvena prilika, bilo bi to tragično nazadovanje, budući da je malo vjerovatno da će se uskoro ukazati nova prilika za uspostavu sveobuhvatnog mira. Američki predsjednik podržava plan promjene granica."
Arifaju, međutim, pozicija Njemačke pričinjava glavobolju: „Prošle godine je kancelarka Angela Merkel izjavila da je teritorijalni integritet zemalja zapadnog Balkana nedodirljiv. I Velika Britanija, Španija, Švedska i neke druge članice EU se suprotstavljaju promjeni granica. Ali bar je povjerenica EU za spoljnu politiku Mogerini u međuvremenu promijenila mišljenje. Arifaj se nada da će na predstojećoj konferenciji o zapadnom Balkanu u Berlinu Njemačka omekšati svoj stav."
Drugačijeg je mišljenja Jusuf Buđovi, jedan od suosnivača Demokratske lige i raniji suborac Ibrahima Rugove. „On se boji da bi promjene granica na etničkoj osnovi destabilizovale Makedoniju i Crnu Goru, gdje postoje jake albanske manjine. A o Bosni da se i ne govori. Niti jedna država u ovoj regiji nema etnički homogeno stanovništvo."
A ni u Preševu na jugu Srbije tamošnji Albanci nisu baš oduševljeni idejom o zamjeni teritorije. Bračni par Šabani ima mjenjačnicu i foto-radnju u glavnoj ulici. „Oni se brinu za svoje penzije. 'Šta možeš s 80 eura mjesečno, koje se isplaćuju na Kosovu? Ovde u Srbiji su penzije puno veće.' A šta je sa zdravstvenim sistemom? Šta je sa školskim svjedočanstvima i diplomama? U razgovor se upliće i jedna mušterija: 'Mi ovdje imamo srpski pasoš i možemo da putujemo. A Kosovari moraju da čekaju pola godine na vizu za Njemačku.'"
Srbija i Kosovo u centru pažnje
Pitanjem moguće promjene granica i zamjene teritorija između Srbije i Kosova bavi se još jedan prilog u listu Tagescajtung. U tekstu pod naslovom „Berlinska balkanska konferencija o budućnosti Kosova" je riječ o predstojećem susretu njemačke kancelarke Angele Merkel francuskog predsjednika Emanuela Makrona s predsjednicima država i vlada šest zemalja zapadnog Balkana. U središtu pažnje će po navodima ovog lista biti baš odnos između Srbije i Kosova.
„Zagovarači promjene granica se nadaju da bi se time mogao riješiti konflikt između dvojih država i da bi moglo doći do međusobnog diplomatskog priznanja. Protivnici argumentuju da bi svako mijenjanje granica na etničkoj osnovi moglo otvoriti pandorinu kutiju na Balkanu. Tako je moguće zamisliti da bi se nakon toga višenacionalna država Makedonija, gdje trećinu stanovništva čine Albanci, došla u ozbiljne poteškoće. Etničke podjele bi osim toga ugrozile manjine u svim zemljama regione, te ojačale srpske ambicije da srpski dio Bosne i Hercegovine pripoje Srbiji", navodi se u tekstu Tagescajtunga.
Priredio: Zoran Arbutina
Bonus video:
