Četiri evropske zemlje i Sjedinjene Države pozvale su juče Kosovo i Srbiju da ponovo otvore dijalog o normalizaciji odnosa kako bi napredovale na putu ka članstvu u Evropskoj uniji, što je očigledni pokazatelj da je Zapad usaglasio stav po ovom pitanju i pojačao pritisak na Beograd i Prištinu.
„Vlade Francuske, Njemačke, Italije, Velike Britanije i SAD ujedinjene su u namjeri da se postigne puna normalizacija u odnosima Beograda i Prištine kroz sveobuhvatni, politički održiv i pravno obavezujući sporazum koji će doprinijeti regionalnoj stabilnosti. Status kvo onemogućava napredak Kosova i Srbije ka članstvu u EU i jednostavno nije održiv”, navodi se u saopštenju država takozvane grupe Kvinta.
Dijalog Beograda i Prištine kojem je posredovala EU obustavljen je prošlog novembra kada je Kosovo uvelo takse od 100 odsto na proizvode iz Sbije, obećavši da će ih ukinuti tek kada Beograd prizna Kosovo kao suverenu državu.
Zapadne aktivnosti povodom obnove pregovora su počele angažmanom njemačke kancelarke Angele Merkel i francuskog predsjednika Emanuela Makrona sastankom u Berlinu, neuspjelim sastankom u Parizu, a potom je inicijativu preuzeo i SAD.
Pet zapadnih vlada je u saopštenju navelo da su spremni da kroz podršku visokom predstavniku EU povećaju svoju ulogu u postizanju dogovora Srbije i Kosova, ali je i upozorilo da to ne mogu učiniti dok obje strane ne uklone prepreke za obnovu dijaloga. „Za Kosovo to znači ukidanje taksi koje je nametnulo Srbiji. Za Srbiju to znači prekid kampanje za povlačenje priznanja nezavisnosti Kosova“, navodi se u saopštenju koje je medijima proslijedila Ambasada SAD u Beogradu.
Države Kvinte su navele da je „poslije godina stagnacije došlo vrijeme da se stavi tačka na sukobe iz devedesetih“ i da se „kroz pregovore u duhu dobre volje postigne sporazum prihvatljiv objema stranama koji će obezbijediti bezbjednu i prosperitetnu budućnost za građane Kosova i Srbije”.
Zvanični Beograd naveo je kako je primio „k znanju“ saopštenje Kvinte, ali i poručio da u njemu za Srbiju postoji nekoliko spornih stvari, dok je iz kabineta premijera Kosova rečeno kako Kosovo nije ni ometalo dijalog.
Direktor kancelarije za Kosovo u Vladi Srbije Marko Đurić je juče podržao izjavu da se dijalog treba nastaviti kada se ukinu takse, ali je kazao da se države koje su izdale saopštenje zalažu za bezuslovno priznanje Kosova. Dodao je da će politika Beograda „prema Kosovu biti vođena interesima“.
Vlada Kosova je saopštila da će uvijek uzeti u razmatranje svaki savjet međunarodnih partnera. Međutim, uvođenje tarifa je „bio neophodan čin kako bi se zaštitili interesi Kosova od neprijateljskih postupaka i kontinuiranih prijetnji iz Srtbije“, navodi se u saopštenju. Mada sudeći po jučerašnjim reakcijama djeluje da ni Beograd ni Priština neće odustati od svojih pozicija, pojedini analitičari primjećuju da je u posljednje vrijeme došlo do promjene dinamike.
Spoljnopolitički analitičar Boško Jakšić kazao je za Radio Slobodna Evropa, da smatra prošlonedjeljnu izjavu predsjednika Srbije Aleksandra Vučića „veoma indikativnom“. „On je rekao ‘ne može Srbija da prizna nezavisnost Kosova ukoliko ništa ne dobije’. Prvi put je mogućnost priznanja došla od čovjeka koji u Srbiji o svemu odlučuje“.
Jakšić takođe smatra da je Priština pod sve većim pritiskom albanskog premijera Edija Rame i Amerikanaca da pristane na ideju razgraničenja, kojoj se na Kosovu najviše protivio premijer u ostavci Ramuš Haradinaj.
Bonus video:
