Decenijama najavljivani Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu u Srbiji je u primjeni od 12. marta. Na udaru su svi koji su u roku od tri godine stekli imovinu koja je za 150.000 eura veća od njihovih prihoda u isto vrijeme.
"Poreska uprava nije sjedela skrštenih ruku, preuzela je sve neophodno da u punom obimu primjenjuje Zakon o utvrđivanju porijekla imovine i posebnom porezu", istakao je u gostovanju na RTS-u Miroslav Đinović, pomoćnik direktora Poreske uprave i predsjednik Radne grupe za sprovođenje zakona.
Naveo je da ima 20 specijalizovanih službenika za primjenu Zakona o porijeklu imovine, kao i da je Poreska uprava zaposlila oko 30 poreskih inspektora.
Objasnio je da će Registar rizika pomoći da se napravi rang lista onih koji će se kontrolisati.
Đinović je istakao i da Poreska uprava već sada može da napravi rang listu najbogatijih građana Srbije. Dodao je i da je u toku uparivanje imovine korisnika s prihodima, prenosi portal RTS.
"Period unazad nije definisan i Poreska uprava može da ide onoliko daleko koliko data kontrola zahtijeva. Postoje metode kojima možemo da utvrdimo faktičko stanje", naglasio je Đinović.
Ukazao je i da je, ako neko ima račun u inostranstvu, a rezident je Srbije, dužan i da prijavi taj prihod.
Na pitanje da li provjeri podležu i ljudi koji nose satove od pedeset i šezdeset hiljada eura, Đinović je objasnio kako izgleda postupak provjere.
Kada odjeljenje za rizike utvrdi nesrazmjeru između imovine i prihoda to fizičko lice, kako je rekao ide u prethodni postupak. Odjeljenje za prethodni postupak ima za zadatak da se obrati pisanim putem ili elektronskim svim onima koji raspolažu podacima koje nisu mogli da preuzmu.
"Između ostalog odjeljenje za prethodni postupak će vidjeti `fejs` određenog lica, `tviter`, tu će vidjeti sliku tog sata i onda će pokrenuti pitanje koliko taj sat vrijedi i on će u kontroli biti u vrijednosti imovinskog poreznika.
Mi vodimo računa o tome ali da bi došli do toga odjeljenje za rizike treba da kaže odjeljenju za rizike da je to fizičko lice vredno pažnje Poreske uprave", rekao je Đinović.
Što se tiče izbora šefa sektor koji će rukovoditi timom Poreske uprave, ili kako ga već u medijima nazivaju srpskog Eliota Nesa, Đinović kaže da je izbor u toku i da je to veoma osjetljivo pitanje. Bira ga na predlog ministra finansija Vlada Srbije.
Ocijenio je da svako sprovođenje zakona, pa i poreskog zavisi od političke volje.
Dugoročno se isplati biti pošten
Profesor Ekonomskog fakulteta dr Ljubodrag Savić je ukazao "da smo se kao narod navikli da ne plaćamo svoje obaveze", prenosi portal RTS.
"Uspjeh primjene zakona biće poruka da se dugoročno isplati da se bude pošten. Građani ipak moraju da znaju će neke krupne ribe da se upecaju", smatra Savić.
Dodao je i da je najveća dobit da se uspostavi model da se u narednom periodu prepoznaju ljudi koji krše zakon.
"Nisam optimista da će ovo ići jednostavno", rekao je Savić.
Ukazao je i da se mnogo organizovanije zemlje bore protiv poreskih rajeva i bankarske tajne.
Teško utvrditi imovinu na tuđe ime
Nemanja Nenadić iz "Transparentnost Srbija" je rekao da se nameće pitanje s kojim procjenama se ušlo u izradu teksta tog zakona.
Smatra da će se teško utvrditi imovina nekih građana koji koriste imovinu na tuđe ime.
"Da li će kontrola biti selektivna i hoće li biti dovoljno vremena su neki od izazova za Poresku upravu. I nepokretnosti građana u inostranstvu su bitne", smatra Nenadić.
Ocijenio je i da nijedna odredba zakona nije antikorupcijska.
Bonus video:
