Hiljade ljudi iz Bosne i Hercegovine i inostranstva okupile su se juče u Srebrenici povodom obilježavanja godišnjice genocida i kako bi prisustvovali sahrani posmrtnih ostataka žrtava iskopanih iz masovnih grobnica koji su tek nedavno identifikovani preko DNK analize. Komemoraciji je i ove godine pored članova porodice stradalih prisustvovao i veliki broj regionalnih i međunarodnih zvaničnika koji su poručili da istina ne smije biti negirana.
Dvadeset osam godina godina nakon što su ubijeni u najbrutalnijem zločinu u Evropi od holokausta, 27 muškaraca i trojica tinejdžera sahranjeni su juče u memorijalnom groblju u Potočarima nadomak Srebrenice, gdje su već položeni posmrtni ostaci više od 6600 žrtava masakra.
Među trideset žrtava koje su juče sahranjene, veliki je broj onih čije su porodice godinama odlagale pristanak na sahranu. Razlog je to što je nađen mali dio posmrtnih ostataka. Nekompletni posmrtni ostaci žrtava pronađeni su u nekoliko grobnica koje su pripadnici Vojske Republike Srpske više puta prekopavali i prebacivali kako bi prikrili tragove zločina, ističe Radio Slobodna Evropa.
Takav je slučaj bio i sa ocem Mirsade Merdžić, koji je juče sahranjen.
“Nađeno je svega nekoliko njegovih kostiju jer je bio u masovnoj grobnici blizu Drine”, kazala je Mirsada stojeći pored kovčega prektivenog zelenim platnom. “Možda ga je rijeka odnijela”.
Najmlađa sahranjena žrtva ove godine je Elvir Salčinović, koji je imao 15 godina kada je ubijen, dok je najstarija sahranjena žrtva Nezir Muminović, koji je u momentu kada je ubijen imao 65 godina.
Portal “Sarajevo tajms” je objavio da su nađene samo dvije kosti Elvira Salčinovića i da je njegovo tijelo premještano u tri masovne grobnice.
Selma Ramić je sahranila nekoliko kostiju svog oca prije par godina, ali svake godine dolazi na godišnjicu kako bi odala poštu drugima koji dijele njegovu sudbinu. “Jedna slika je sve što mi je ostalo od oca, ali u srcu imam ljubav za njega”, kazala je Ramić za agenciju Asošiejtid pres dodajući: “On još živi u nama, nastaviće da živi dokgod smo mi živi”.
Jučerašnja komemoracija, kojoj su prisustvovale i brojne delegacije iz BiH, regiona, Evrope i svijeta, održana je u trenutku rasta tenzija između rukovodstva Republike Srpske i visokog predstavnika u BiH Kristijana Šmita zbog poteza predsjednika RS Milorada Dodika koje međunarodna zajednica tumači kao secesionističke.
Šmit je juče u Potočarima poručio da će najvjerovatnije unaprijediti Zakon o zabrani negiranja genocida, koji je u ljeto 2021. godine nametnuo njegov prethodnik Valentin Incko i istakao da se “lekcije Srebrenice ne smiju nikad zaboraviti”.
Šmit je istakao da je “žalosna činjenica” da u BiH i dalje postoje oni koji negiraju zločin genocida u Srebrenici, naglasivši da se mora uraditi više na sankcionisanju negiranja genocida i veličanja osuđenih za ratne zločine.
Mada je Incko donio donio je zakon o zabrani negiranja genocida, iz Tužilaštva BiH nije pokrenut nijedan predmet za takve slučajeve, uz obrazloženje da ta oblast nije pravno jasno definisana.
Šmit je, kako je prenijela Beta, naveo da trenutno postoji kriza u BiH zbog poteza političkog vrha u RS, ističući da to nije svađa između njega i Dodika, već da međunarodna zajednica mora da pokaže da štiti Dejtonski sporazum.
Među prisutnima u Potočarima bili su i pripadnici diplomatskog kora u BiH, generalna direktorka za Evropu u Službi za spoljne poslove poslove EU Angelina Ajhorst, članovi predsjedništva BiH Denis Bećirović i Željko Komšić, predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto, funkcioneri Vlade Federacije BiH, premijer Crne Gore Dritan Abazović, kao i delegacija Vlade Turske.
Abazović je kazao da iz Potočara šalje poruku mira, solidarnosti sa svim žrtvama i nezaborava u odnosu na sve ono što se desilo. “Mi ćemo nastaviti svake godine da budemo ovdje, da makar simbolički ukažemo na potrebu ponavljanja poruke da genocid nikada ne smije da bude negiran i da istina oslobađa. Vjerujem da će regija, kada svi prihvatimo istinu, krenuti drugim putem - putem pomirenja i progresa”, rekao je Abazović. Komemoraciji su prisustvovali i crnogorski ministar unutrašnjih poslova Filip Adžić kao i delegacije Bošnjačke stranke predvođena predsjednikom Ervinom Ibrahimovićem.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, koji prisustvuje NATO samitu u Viljnusu, naveo je u video obraćanju da mu je žao što nije u mogućnosti da se pokloni “sjenima nedužnih srebreničkih stradalnika”. “U jednom od najvećih zločina na prostoru Evrope nakon Drugog svjetskog rata, u Srebrenici su ubijeni ljudi, zbog drugačijeg imena, nacionalne i vjerske pripadnosti. Ovo stradanje je svjedočanstvo beščašća, ali i opomena generacijama koje dolaze da se takva strahota više nikada ne smije ponoviti”, istakao je Milatović. On je kazao da su Međunarodni sud pravde i Međunarodni krivični sud za bivšu Jugoslaviju, svojim odlukama, dali su krivično-pravni odgovor u odnosu na genocid u Srebrenici, a svima nama ostaje i ljudska dužnost da odlučno osudimo bilo kakve pokušaje relativizacije
Za genocid i zločine u Srebrenici, koje je u julu 1995. godine počinila VRS u tadašnjoj “zaštićenoj zoni” pod kontrolom UN, pred Haškim tribunalom i sudovima u BiH do sada je osuđeno više od 50 osoba, na više od 700 godina zatvora.
U Federaciji BiH juče je bio Dan žalosti, ali ne i na teritoriji cijele BiH, jer su se srpski ministri u Savjetu ministara BiH suprostavili donošenju te odluke.
Niko od najviših zvaničnika RS, kao ni prethodnih godina, nije prisusvovao ovogodišnjoj komemoraciji u Potočarima.
Mrtvi ne smiju postati statistika
Potpredsjednik Svetskog jevrejskog kongresa Menahem Rosensaft izjavio je juče u Potočarima da ne može biti oprosta niti iskupljenja za zločine koje su počinjeni u Srebrenici, kao ni za one koje su nacisti počinili u Birkenau, ustaše u Jasenovcu, zločinci u Ruandi.
“Dječak Bošnjak u Pilici, jevrejsko dijete u Ponaru, srpska beba u Jasenovcu, Tutsi djevojčica u Kigaliju na našoj su savjesti. Ako ih zaboravimo naše će duše postati kamen, a naše oči nikada više neće proliti suze”, rekao je on.
Naglasio je da mrtvi ne smiju da postanu statistika. “Osam hiljada je anonimno i apstraktno, jednako kao i šest miliona da se pamti. Da se istinski pamti moramo pamtiti jednog, pa još jednog, još jednog... Moramo osetiti jednu agoniju, još jednu agoniju, zatim još jednu... dok ne osjetimo jednu agoniju osam hiljada puta”, kazao je Rosensaft.
On je upozorio da oni koji negiraju genocid “ponovo ubijaju mrtve”, svrstavajući među takve Milorada Dodika, srpsku članicu Predsjedništva BiH Željku Cvijanović i austrijskog pisca Petera Handkea.
Stid me je
Na više lokacija u Novom Sadu pojavili su se juče leci, zalijepljeni na fasade povodom obiležavanja 28 godina od genocida u Srebrenici, prenijela je Beta.
Na lecima su napisane rečenice: "Genocid je zločin države i njenih institucija" i "Negiranje genocida je strategija države i njenih institucija". U potpisu se navodi: "Stid me je/ Srebrenica 11. jul 1995-2023".
Bonus video:
