Nova.rs: Projektovanje rekonstrukcije Željezničke stanice u Novom Sadu bez građevinskog inženjera za konstrukcije

U projektovanju rekonstrukcije zgrade Željezničke stanice u Novom Sadu, gdje je prije dva dana prilikom pada nadstrešnice poginulo 14 osoba, a troje se bore za život, nije učestvovao ni jedan građevinski inženjer za konstrukcije, piše Nova.rs.

Prema dokumentaciji projekta Saobraćajnog instituta CIP koji su izašli u javnost, na ovom elaboratu angažovano je četvoro arhitekata za "uređenje unutrašnjih prostora i unutrašnjih instalacija vodovoda i kanalizacija", dok je glavni projektant "odgovorni projektant saobraćajnica". Među stradalima pod ruševinama su i dvije djevojčice, sestre stare 5 i 9 godina.

Nova.rs piše da uprkos svim nastojanjima vlasti, Infrastruktura željeznica Srbija i kineskog konzorcijumu CRIC CCCC koji je izvodio radove da "operu ruke" tvrdnjama da nadstrešnica nije bila dio rekonstrukcije, na stotine fotografija koje su preplavile mreže dokazuju da se njenom kontrukcijom i te kako manipulisalo. Ubrzo nakon nesreće pojavile su se fotografije koje, piše taj medij, nedvosmisleno pokazuju ne samo izvođenje radova, već i tone stakla i željeza koje su dodate na postojeću nadstrešnicu. Imajući u vidu da na projektu niko od potpisnika nije specijalizovan za ovakve radove, bilo je pitanje dana kada će se dogoditi jučerašnja tragedija.

"Ja na ovom spisku ne vidim nijednog projektanta sa licencom 310, što je licenca inžinjera za konstrukciju i to je problem. Ako su bilo šta radili u konstruktivnom smislu, apsolutno je nedopustivo da nema proračuna i da je rađeno bez inženjera za konstrukciju. Za ženu koja je potpisana kao glavni projektant, ja uopšte nisam sigurna da ona smije ovo da potpiše sa svojim licencom 315, što je odgovorni projektant za puteve i željeznicu”, kaže Andrijana Milovanović, građevinska inžinjerka za konstrukcije sa višedecenijskim iskustvom na poziciji vodećeg inženjera.

Kako kaže, njene kolege godinama svjedoče prilagođavanju propisa investitorima.

"Nas, konstruktivnih inženjera ima malo i rijetko ko će od nas da napravi kompromis i da potpiše nešto što ne treba. Kada su to shvatili, prije desetak godina počeli su da daju zakonsko pravo da ovakve poslove i projekte daju ljudima koji to ne znaju, i koji će to sve da potpišu i zažmure, da odobre, nema veze što ne znaju za 50, 100, 1.000 eura… Naš zakon, na žalost, dozvoljava da za neke manje objekte proračun rade arhitekte, ali u ovom slučaju treba pitati te ljude koji su potpisali ovaj projekat ko od vas ima pravo da potpiše neki statički proračun", kaže Milovanović.

Ona dodaje da su u slučaju radova na ovoj nadstrešnici, uprkos upodobljavanju zakona u korist investitora, morali biti angažovani isključivo "konstruktivci".

"Bez obzira na to što su neka raznorazna prava dali i drugim inženjerima koji za to nisu edukovani, ovdje imamo vješaljke koje radimo isključivo mi, inžinjeri kostrukcije. To ne može čak ni pola nas jer su u pitanju vrlo komplikovani proračuni, vrlo malo ljudi to zna da radi i u ovakvim slučajevima kada se takvo nešto rekonstruiše mora biti uključen građevinski inženjer sa licencom 310", objašnjava sagovornica Nove.

S obzirom da među potpisnicima projektanžinjera konstrukcije, Milovanović vjeruje da je on prikazan tako da u njemu “nema nikakvih konstruktivnih radova, već da je u pitanju čista estetika”.

"U ovom projektu opšte ne postoji Sveska 2 iz pravilnika Zakona o planiranju i izgradnji, a koja se odnosi na konstrukciju. To je, znači trebalo da bude nekakva adaptacija koja nema konstruktivnih promjena. Međutim, definitivno tu nečeg ima”, navodi Milovanović.

"Nadstrešnica nije zapravo ni bila dimenzionisana da bilo šta nosi u konstruktivnom smislu, obzirom kako se slomila. Ona je zapravo bila ‘okačena’, odnosno ‘ovješana’ o krov i nosili su je krovni prepust i vješaljke. Izgleda kao da je odjednom došlo do prekoračenja sile u svim kablovima na svim mjestima, ili je još vjerovatnije da su vješaljke ‘iščupane’ jer je tokom rekonstrukcije neko radio na krovu”, kaže Milovanovićeva, ističući da volonterski nudi svoje usluge vještačenja okolnosti koje su dovele do ove tragedije.

S obzirom da su svi poslovi koje u Srbiji rade kineske kompanije najstrožije čuvana tajna, od samog projekta, uslova ugovora, kreditiranja, tako je i projekat rekonstrukcije Željezničke stanice i do danas nepoznanica. Prema riječima Naima Lea Beširija sa Instituta za evropske poslove, svega par sati nakon tragedije sa CEOP platforme Agencije za privredne registre za elektronsko podnošenje zahtjeva, obrisani i svi relevantni podaci o odobravanju izvođačkih radova na rekonsktrukciji Željezničke stanice. Dok su kranovi i bageri još uvijek otkopavali žrtve pod ruševinama, paralelno su i sa interneta sistematski uklanjani tekstovi i fotografije koji su, prije svega par meseci, veličali ljepotu “nove rekonstruisane nadsrtešnice” na Željezničkoj stanici.

U tragediji u Novom Sadu poginulo je četrnaestoro ljudi, dok se još troje bori za život u Kliničkom centru Vojvodine.