Balkanska ruta nije zatvorena, samo su krijumčari promijenili puteve za dovođenje ilegalaca u zapadnu Evropu, ukazuje danas bečki dnevnik "Prese".
List precizira da su se putevi krijumčara preusmjerili sa Mađarske na Hrvatsku i Sloveniju.
Indikator da krijumčarima poslovi dobro idu podaci su Savezne kriminalističke službe Austrije, prema kojima je nivo onih koji su ilegalno ušli u Austriju, koristeći usluge krijumčara, a čiji je broj prošle godine iznosio 20.975, ove godine ostao na sličnom nivou.
Kriminalistička služba nije objavila ovogodišnje podatke, ali ukazuje da gotovo da nema primjetnih razlika.
Uzrok tome je da je "klijentela" krijumčara postala raznovrsnija, to jest brojnija.
"Slike, koje od ove godine kruže svijetom preko socijalnih mreza, prouzrokovale su da se više ljudi iz Afrike kreće ka Evropi", rekao je šef Centralne uprave za borbu protiv krijumčara u Kriminalističkoj službi Geralr Tacgern.
Kontrole na granicama ukazuju da krijumčari sve više pred austrijskom granicom prepuštaju izbjeglice sopstvenoj sudbini.
Granične kontrole duž balkanske rute, navodi "Prese" imaju negativne posljedice, jer su zemlje, poput Makedonije ili Bugarske suočene sa pravim problemom korumpiranih policajaca, koji mitom poboljšavaju svoja primanja.
Dalja posljedica kontrolisanih granica je da pojedine države krivično djelo krijumčarenja tretiraju drugačije prilikom ulaska na njihov teroritoriju nego prilikom izlaska.
To, kako ističe "Prese", znači da, kada je riječ o zaštiti sopstvene terortorije, zemlje na Balkanu, ali i Italija, primjenjuju strožije kriterijume i sarađuju sa stranim vlastima.
Međutim, ako ilegalci nastave put onda se na upite policije zemalja destinacije odgovara argumentom da nijesu koristili usluge krijumčara, po principu "izbjeglica koja napušta zemlju je dobra izbjeglica", navodi bečki dnevnik.
Bonus video:
