Zemaljski sud u Lineburgu osudio je danas na četiri godine zatvora Oskara Greninga, optuženog za pomoć u ubistvu više od 300.000 ljudi u koncentracionom logoru Aušvic, javljaju njemački mediji.
Mediji navode da je on odmah na početku suđenja priznao da je znao o gasnim komorama i, zamolio za oproštaj.
"Molim za oproštaj. O pitanju formalno-pravne krivice, morate vi odlučiti", rekao je ovaj starac u aprilu, prvog dana suđenja za koji se kaže da bi mogao biti posljednji veliki sudski proces njemačkog pravosuđa, vezan za logor Aušvic.
Grening je, kako prenose mediji, pokazao kajanje na ovom suđenju.
On je godinama živio u jednom selu u blizini Lineburga i tereti se da je kao podvođa u Hitlerovoj personalnoj gardi, čiji su članovi, između ostalog, nadgledali zatvorenike u logorima, odgovoran za pružanje pomoći u ubistvu u 300.000 slučajeva.
Grening se pominje u medijima kao "knjigovođa Aušvica", pošto je, između ostalog, kako se kaže, u ovom logoru bio zadužen da se prtljag logoraša stavi na sigurno i pretraži da li ima novca i vrijednosti.
Bankarski činovnik Grening je, prema optužnici, brojao novac logoraša osuđenih na smrt, vodio knjige o tome i tačne podatke slao u berlinsku centralu Hitlerovih zloglasnih Š-jedinica.
Greningu je bilo poznato da su u Aušvicu ubijani oni zarobljenici koji nisu bili radno sposobni, pa je zato, kako ga tereti optužnica, nacističkom režimu obezbjeđivao privrednu dobit i podržavao sistematsko uništenje logoraša.
Optužnica protiv Greninga ograničena je na takozvanu "mađarsku akciju" u ljeto 1944. godine, pri kojoj je najmanje 300.000 ljudi ubijeno, prenose mediji.
Greningov advokat Hans Holterman istakao je da je njegov klijent imao drugačije zadatke od Ivana Demjanjuka, jednog od posljednjih osuđenih nacista.
Državno tužilaštvo Njemačke teretilo je Ukrajinca Dejmanjuka da je nemilosrdno i bezosjećajno, zajedno sa drugim čuvarima i Š-ovcima, tjerao ljude u gasne komore, "jer je lično želio njihovu smrt iz rasno-ideoloških razloga".
Demjanjuk, koga je Zemaljski sud u Minhenu prije nekoliko godina zbog učešća u ubistvu više od 27.000 Jevreja u poljskom logoru Sobibor osudio na pet godina robije, oslobođen je ubrzo zbog godina starosti, a zatim, 2012. godine umro.
Proces protiv Greninga ima i svoju posebnu težinu, pošto postoji i veliki broj takozvanih građanskih tužbi preživjelih logoraša i njihovih porodica.
"Dugo vremena nisam se usuđivala da se sjećam", rekla je 87-godišnja Hedi Bom iz Toronta, preživjela logorašica i jedna od 67 osoba koje su u ovom procesu podigle građansku tužbu protiv optuženog.
"Ovde se ne radi o osveti", naglasila je ta starica.
Ukazujući da je kazna za Greninga sekundarna stvar, Bom je na početku suđenja rekla da je za nju, međutim, odlučujuće to što će se proces protiv ovog Š-ovca uopšte održati.
Bonus video:
