Njemačka vlada je zabrinuta zbog širenja uticaja Rusije na Zapadnom Balkanu i u Srbiji, prenosi danas Dojče Vele pisanje njemačkog lista Špigl.
"Berlin je alarmiran zbog sve većeg uticaja Vladimira Putina na Balkanu. Ali Putina niko ne može da zaustavi", piše u opširnoj analizi, pod nazivom "Ponovo u Hladnom ratu", koju je nedjeljnik Špigl objavio o politici Rusije i tome kako Berlin u Moskvi više ne vidi partnera, već protivnika. Špigl posebno prenosi "veliku zabrinutost" njemačke vlade zbog sve većeg uticaja Rusije na Balkanu. "Vladimir Putin želi da spriječi dalje približavanje tog regiona EU", ocjenjuje ovaj magazin i navodi da odgovarajuća analiza njemačkog Ministarstva spoljnih poslova ima naslov "Uticaj Rusije u Srbiji". U povjerljivom dokumentu su opisani pokušaji Moskve da veže Beograd sa Rusijom. A to se, kako se konstatuje, ne postiže samo tijesnom vojnom saradnjom i ruskim isporukama gasa. "Moskva koristi i javnu diplomatiju sa jasnom panslavističkom retorikom i uživa veliki ugled među Srbima, između ostalog i zbog svog stava prema Kosovu. Putinov cilj je da tako izvrši pritisak na balkanske države da bi se one distancirale od članstva u EU ili da bi kao članice – proruski uticale na odluke EU", prenosi Špigl. Špigl piše da Putin želi da izdvoji novac za infrastrukturu i ljude u Srbiji. Navodi da Ruske železnice u Srbiji obnavljaju 350 kilometara pruge, da Lukoil raspolaže sa 79,5 procenata mreže benzinskih pumpi u Beogradu, da Gazprom ima većinski udio u najvećoj srpskoj gasnoj kompaniji. "Ruske investicije su ponovo dale perspektivu regionu koji je teško pogođen NATO-bombardovanjem 1999. U Crnoj Gori,Rusija je prva na listi stranih investitora – trećina firmi pripada Rusima". Ta metoda je uspješna, piše Špigl, podsjećajući da je Srbija dočekala ruskog predsjednika vojnom paradom, pri čemu je srpski predsjednik Tomislav Nikolić dodijelio visokom gostu najviši orden Srbije. Slijedi citat iz „povjerljivog dokumenta“ njemačke vlade:„Slike tijesne srpsko-ruske povezanosti su iz naše perspektive neprimjereni znak u trenutku kada bi Srbija trebalo da naglasi svoju usmjerenost ka EU“. Špigl konstatuje da "njemačkoj vladi nije lako da kontrira ruskoj ofanzivi", i citira riječi državnog ministra Mihaela Rota koji je rekao: "Mi ne možemo da stupimo u takmičenje ponuđača i moramo stalno da jasno stavljamo do znanja balkanskim zemljama da je pristup EU u njihovom interesu". "I Angela Merkel pokušava da diplomatski omete Putinova nastojanja. Na konferenciji o Balkanu održanoj u njenom uredu krajem avgusta, ona je prisutne šefove država i vlada nagovarala da se drže evropskog kursa. Tamo gdje je to neophodno, ona vrši i pritisak", piše Špigl.
"Tako je Moskva pokušala da diplomatski poveća značaj Centra za zaštitu od katastrofa koji su Rusi podigli u Nišu. Merkelova je u telefonskom razgovoru upozorila srpskog premijera Vučića da ne potpisuje odgovarajući sporazum. Njemci strahuju da bi iza tog Centra moglo da se krije trajno prisustvo ruskih tajnih službi", prenosi njemački magazin.
Brige o kojima piše njemački nedjeljnik potvrdila je i kancelarka Angela Merkel na samitu G20 u Brizbejnu.
Tamo je, kako podsjeća Dojče vele, rekla da EU neće da bude pokorna pred Moskvom kao što je to bila DDR, „inače bi moralo da se kaže: previše smo slabi, pazite, ljudi, ne možemo više nikoga da primimo, prvo ćemo da pitamo Moskvu da li je to moguće... tako je to bilo 40 godina, i mi ne želimo da se vratimo u to vrijeme [...] Ne radi se samo o Ukrajini. Radi se o Moldaviji, o Gruziji, ako ovako bude dalje išlo, moraćemo da se pitamo kako je sa Srbijom i zemljama Zapadnog Balkana..."
Dojče vele prenosi i da je ruski predsjednik Vladimir Putin za televiziju ARD u intervjuu koji je objavljen u nedjelju rekao da se na Krimu desilo isto što i na Kosovu – ostvareno je pravo na samoopredjeljenje.
Na Krimu se nije desilo ništa drugačijee od onoga što se desilo na Kosovu [...] Tamo je nezavisnost proglašena odlukom parlamenta. Na Krimu nije samo parlament donio odluku, već je održan i referendum. I njegov rezultat je bio ubjedljiv, rekao je Putin.
Bonus video:
