Bivši grčki direktor za nabavku naoružanja u Ministarstvu odbrane Antonis Kantas vratio je dio mita koji je primao tokom godina.
On je priznao da je za više od deset godina primio blizu 16 miliona dolara mita, danas je vratio oko 10 miliona dolara (sedam miliona eura) državi, javile su danas agencije, pozivajući se na grčko Ministarstvo finansija.
Kantas, koji je od 18. decembra u pritvoru do početka suđenja zbog uzimanja provizije po ugovorima, preko advokata je položio na specijalni račun Banke Grčke u ime grčke države više od sedam miliona eura, javila je grčka agencija ANA, pozivajući se na izvore iz Ministarstva finansija.
Iz Ministarstva je najavljeno da će taj novac, prema odluci vlade, biti upotrijebljen za zdravstvo i obrazovanje.
Kantas je prvi grčki zvaničnik koji je otvoreno priznao da je uzeo mito u vezi sa velikim ugovorima o naoružanju sa stranim kompanijama iz zemalja, među kojima su Njemačka, Francuska, Rusija, Brazil i Švedska, prenio je Rojters.
"Radimo sve što je moguće da vratimo narednih dana ostatak novca", naveli su Kantasovi advokati u saopštenju koje je prenijela britanska agencija.
Istražni sudija je pronašao 13,7 miliona eura u jednoj singapurskoj banci, a na osnovu svjedočenja Kantasa, koji je bio na dužnosti između 1997. i 2002, pokrenute su široke istrage u kojima su dvije osobe optužene i pojaviće se na sudu narednih dana.
Jedan od dvojice optuženih, predstavnik njemačke kompanije "Kraus-Mafaj Vegman" Dmitris Papahristos (78) uhapšen je u ponedjeljak, a njegov advokat je rekao da će Papahristos sarađivati u istrazi, ali da pati od ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući amneziju.
Prema Kantasovom svjedočenju, Papahristos je Kantasu platio 750.000 eura dok je bio direktor kao proviziju za isporuku 24 njemačke samohodne oklopne haubice PZH 2000 i drugi odbrambeni materijal, navodi ANA.
Grčka agencija dodaje da je ugovor, vrijedan 195.709.774 eura, potpisan 5. jula 2001. sa tom njemačkom kompanijom kada je ministar odbrane bio Akis Cohacopulos, sada u zatvoru poslije skandala sa ugovorima o naoružanju i optužbi za uzimanje provizije i pranje novca.
Rojters navodi da je Grčka protekle decenije imala najveće rashode za odbranu u EU u odnosu na proizvodnju i da su njeni vojni troškovi bili blizu četiri odsto bruto domaćeg proizvoda 2009, kada je počela grčka dužnička kriza.
Većina ugovora dodijeljena je stranim kompanijama, navodi britanska novinska agencija.
Bonus video:
