Međunarodni kazneni sud za bivšu Jugoslaviju (ICTY), poznatiji kao Haški tribunal, u subotu obilježava 20. godina osnivanja, a jubilej dočekuje s podijeljenim ocjenama o tome je li ispunio zadatke zbog kojih je osnovan - kažnjavanje počinilaca najtežih zločina i doprinos pomirenju u regionu.
Savjet bezbjednosti UN-a 25. maja 1993. osnovao je rezolucijom 827 Međunarodni kazneni sud za zločine počinjene na prostoru bivše Jugoslavije (ICTY) kako bi se zaustavio rat, kaznili odgovorni za teške povrede humanitarnog prava u tada već višegodišnjem ratu i stvorile pretpostavke za pomirenje u regionu. Na njegov rad od tada je međunarodna zajednica potrošila oko dvije milijarde dolara.
Od svoje uspostave ICTY je podigao optužnice protiv 161 osobe za teške povrede humanitarnog prava počinjene između 1991. i 2001. Postupci protiv 136 optuženih završeni su a još traju protiv 25 osoba. Pred njegove sduije izvedeni su neki od najvažnijih aktera rata poput predsjednika Srbije Slobodana Miloševića, koji je preminuo u pritvoru tokom suđenja za zločine počinjene u BiH, Hrvatskoj i na Kosovu, bivšeg predsjednika Republike Srpske Radovana Karadžića i komandanta vojske bosanskih Srba generala Ratka Mladića. ICTY je odgovornost za zločine počinjene u okviru udruženog zločinačkog pothvata utvrdio za vodstvo Republike Srbije i Republike Srpske.
Ocjene njegovog rada nijesu podijeljene samo u regionu nego i u međunarodnoj zajednici. Svake godine na sjednicama Savjeta bezbjednosti UN-a posvećenima radu ICTY-ja mišljenja suprostavljaju evropske države i SAD, koji tradicionalno podržavaju i brane njegov rad, te Rusija koja ga bespogovorno kritijuje dok je u sredini Kina s porukama da ICTY mora poštovati načelo nepristranosti, nezavisnosti i vladavine prava.
Rusija koristi svaku priliku kako bi kritikovala sud kao neefikasan, nepravedan, pristran i politizovan i optužuje ga za amnestiranje zločinačkog ponašanja pojedinih strana. Rusija je ne jednom preispitivala i smisao postojanja takvog suda.
Ćelija u zatvorskoj jedinici Suda
Evropski predstavnici i SAD pružaju punu podršku ICTY-ju, čiji doprinos pomirenju u regionu smataraju neprocjenjivim, brane njegovu nepristranost i nezavisnost.
Njegov rad u regionu najviše se osporava u Srbiji o čemu svjedoči i posljednji nastup predsjednika te države na zasjedanju Generalne skupštine UN-a. Predsjednik Tomislav Nikolić tada je suđenja u Hagu uporedio s inkvizicijom, a sud je proglasio pristranim prema srpskom narodu, Srbiji i srpskim optuženicima, tvrdeći da postoji "atmosfera linča prema svemu što je srpsko" te da je taj sud selektivnom pravdom "odmogao pomirenju".
On se požalio da su srpski optuženici u Haagu osuđeni na ukupno 1.150 godina dok su pripadnici drugih naroda za zločine nad Srbima osuđeni na ukupno 50 godina.
Potpredsjednik srbijanske vlade Aleksandar Vučić prigovorio je Savjetu bezbjednosti da ICTY nikoga nije kaznio za zločine nad Srbima u Hrvatskoj i da pred ICTY-jem nije odgovarao nijedan visoki zvaničnik Hrvatske ili BiH iako je "na svim stranama" bilo zločina.
Kritikama se pridružuje i predsjedajući Predsjedništva BiH, njegov srpski član, Nebojša Radmanović koji smatra da sud nepravedno tretira srpske žrtve i kažnjava počinioce samo iz njegova naroda.
I u Hrvatskoj rad ICTY-ja godinama je osporavan, a problemi oko saradnje Hrvatske s tim međunarodnim sudom bili su jedna od glavnih prepreka na njenom putu prema članstvu u EU-u. Nakon prošlogodišnjih oslobađajućih presuda "Gotovina i Markač", prema istraživanjima javnoga mnjenja, pozitivniji je odnos prema radu te institucije.
Haški sud pak za sebe smatra da je lider globalnog rata za pravdu te da predstavlja izvor pravnih procedura za progon ratnih zločina pred međunarodnim sudovima i da je svojim osnivanjem popunio prazninu nakon Nirnberškog suda na području procesuiranja zločina međunarodnih razmjera.
Galerija
Bonus video:
