Italijanski predsjednik Đorđo Napolitano odlučio je danas da prihvati novi mandat za mjesto šefa italijanske države i da tako pomogne u rješavanju političke krize u toj zemlji jer, kako je rekao, "ne moče da odbije odgovornost".
"Na raspolaganju sam, ne mogu da odbijem tu odgovornost", rekao je Napolitano objavljujući svoju odluku da prihvati drugi mandat na šta su ga danas pozvali lideri većine italijanskih stranaka, prenijeli su italijanski mediji.
Lideri vodećih italijanskih stranaka Pjer Luiđi Bersani iz Demokratske stranke i Silvio Berluskoni iz Naroda sloboda, pozvali su ranije danas odlazećeg predsjednika da prihvati drugi mandat i tako pomogne da zemlja izađe iz ćorsokaka u koji je upala zbog nemogućnosti formiranja vlade i izbora novog predsjendika.
Prethodno je danas i peti krug izbora za novog predsjednika Italije propao pošto nijedan kandidat nije dobio dovoljan broj glasova. Veliki broj listića, njih 462 od 1007, bio je prazan a samim time i nevažeći, prenose italijanski mediji.
Predsjednika Italije bira 1.007 "velikih elektora", odnosno svi senatori, poslanici donjeg doma i predstavnici regiona.
Šef države u Italiji ima ograničenu vlast, ali njegova uloga postaje značajna u trenutnoj situaciji političke blokade nastale poslije februarskih parlamentarnih izbora u kojima nije izabrana jasna parlamentarna većina koja bi omogućila formiranje vlade.
Šef države bi mogao da raspusti parlament i raspiše nove izbore, što predsjednik inače ne može da učini u posljednjem polugodištu svog sedmogodišnjeg mandata.
Prvi italijanski predsjednik s dva uzastopna mandata
Nedjeljama je Napolitano isticao podatak da ima 88 godina kao argument za odbijanje novog sedmogodišnjeg mandata. Popustio je danas, na insistiranje stranaka koje mu nisu mogle naći nasljednika.
"Ne mogu da odstupim pred osjećajem odgovornosti prema naciji i vjerujem da će to podstaknuti odgovarajuće preuzimanje odgovornosti političkih stranaka koje su do sada sprječavale izbor predsjednika i formiranje vlade", rekao je Napolitano.
Nešto ranije je regionalne zvaničnike, koji su ga nagovarali na novi mandat, pitao zašto ga ne puste da se odmori.
Napolitano se izborio za prvorazrednu ulogu zahvaljujući svom ličnom ugledu koji priznaje cijela politička klasa i stanovništvo.
U vrijeme velike italijanske ekonomske krize 2011. ostavku je dao Silvio Berluskoni, a predsjedniku se nudilo više opcija. Napolitano se tada nije odlučio za raspisivanje izbora i postavio je Maria Montija na čelo tehničke vlade.
Veteranu antifašizma i bivšem članu italijanske komunističke stranke (PCI), Napolitanu, izabranom na čelo države 2006., to nije bila prva politička kriza. Godine 2008. bio je suočen s političkom krizom koja je uslijedila nakon ostavke vlade Romana Prodija.
Đorđo Napolitano je rođen 29. juna 1925. u Napulju. Sa 17 godina se pridružio grupi komunista, članova pokreta otpora.
Komunističkoj partiji se pridružio 1945. a u parlament je prvi put izabran 1953.
Pravnik po struci, pjesnik koji piše na napuljskom narječju, glumac u mladosti, vrlo se rano posvetio južnjačkom pitanju i tokom 1950. postao predstavnik svoje partije za siromašni jug.
U predsjedništvo stranke ulazi 1962. i biva zadužen za privredu (1976.-1979.) a zatim i za međunarodne odnose (1986.-1989.).
Predsjednik poslaničkog doma (1992.-1994.), Napolitano je u prvoj Prodijevoj vladi 1996. ministar unutrašnjih poslova i zatim postaje zastupnik Evropskog parlamenta između 1999. i 2004.
Od izabora 2006., Napolitano neprestano poziva zemlju da vjeruje u svoju budućnost i sposobnost političke elite da modernizuje svoje institucije.
Bonus video:
