Italijanski parlament danas nije izabrao predsjednika države pošto nijedan kandidat nije osvojio potrebne dvije trećine glasova, a najbolje plasirani je Franko Marini, javili su italijanski mediji.
Marini, nekadašnji predsjednik Senata i sindikalac, dobio je 521 glas, a pravnik i profesor prava Stefano Rodota 240 glasova.
Drugi krug glasanja biće organizovan kasnije danas.
Predsjednika Italije bira 1.007 "velikih elektora", odnosno svih senatora, poslanika donjeg doma i predstavnika regiona.
U prva tri kruga potrebna je dvotrećinska većina da se izabere predsjednik, a ako ni tada ne bude izabran, u četvrtom krugu dovoljna je prosta većina.
Sedmogodišnji mandat sadašnjeg šefa države Đorđa Napolitana (87) ističe 15. maja.
Foto: Reuters
Šef države u Italiji ima ograničenu vlast, ali njegova uloga postaje značajna u situaciji političke blokade kao sada poslije februarskih parlamentarnih izbora u kojima nije izabrana jasna parlamentarna većina koja bi omogućila formiranje vlade.
Nasljednik Napolitana će vjerovatno odlučiti šta da se radi dalje. On bi mogao da raspusti parlament i raspiše nove izbore, što Napolitano ne može u posljednjem polugodištu svog sedmogodišnjeg mandata.
Novi predsjednik takođe može da odluči da povjeri formiranje vlade Pjeruiđiju Bersaniju, čija koalicija ima apsolutnu većinu u donjem domu, ali ne i u gornjem domu, Senatu.
Žučni pregovori o kandidatima
Uoči izbora, poslanici su žučno pregovarali o kandidatima, ali nijedna partija ni koalicija nema većinu, što znači da će biti potreban kompromis.
Zbog toga bi izbor novog šefa države mogao da potraje i više dana.
Za izbor predsjednika u prva tri kruga glasanja potrebna je dvotrećinska većina od 1.007 elektora iz oba doma parlamenta, plus 58 regionalnih delegata, nakon čega je dovoljna prosta većina.
Dan pred glasanje u parlamentu, Demokratska partija Italije, koju podržava bivši premijer Silvio Berluskoni, i zvanično je saopštila da će njen kandidat biti bivši predsjedavajući Senata Franko Marini.
"Franko Marini je najbolji kandidat za postizanje najvećeg konsenzusa", rekao je lider DP-a Pjer Luiđi Bersani, nakon pregovora sa Berluskonijevom partijom Narod slobode.
Foto: Reuters
U redovima ljevice do sada su se najčešće spominjala imena dvojice bivših premijera, Đulijana Amata i Masima D'Aleme, ali tokom glasanja mogu se očekivati iznenađenja.
Istovremeno, pokret Pet zvjezdica promijenio je svog kandidata, ističući da podržava akademika i ljevičarskog političara Stefana Rodota, poslije povlačenja pobjednice jučerašnjeg onlajn glasanja, ugledne novinarke italijanske državne televizije RAI Milene Gabaneli.
Rodota je devedesetih bio na čelu Demokratske partije ljevice, iz koje je kasnije nastala Demokratska partija, pa se pretpostavlja da bi zbog toga mogao da dobije podršku dijela DP-a.
Od novog predsednika očekuje se rješenje krize
Sedmogodišnji mandat sadašnjeg šefa država Đorđa Napolitana (87) ističe 15. maja.
Šef države u Italiji ima ograničenu vlast, ali njegova uloga postaje značajna u situaciji političke blokade kao sada, poslije februarskih parlamentarnih izbora u kojima nije izabrana jasna parlamentarna većina koja bi omogućila formiranje vlade.
Nasljednik Napolitana vjerovatno će odlučiti šta da se radi dalje. On bi mogao da raspusti parlament i raspiše nove izbore, što Napolitano ne može da uradi u posljednjem polugodištu svog sedmogodišnjeg mandata.
Novi predsjednik takođe može da odluči da povjeri formiranje vlade Pjeru Luiđiju Bersaniju, čija koalicija ima apsolutnu većinu u donjem domu, ali ne i u gornjem domu, Senatu.
Napolitano je krajem marta povjerio Bersaniju mandat da formira vladajuću većinu. Bersani nije uspio, ali zvanično nije definitivno odustao od tog poduhvata.
Galerija
Bonus video:
