Kiparskim bankama je naloženo da ostanu zatvorene do sljedeće nedjelje dok se vlada juče borila da spriječi finansijski krah nakon odbijanja uslova za dobijanje paketa spasa od Evropske unije, obraćajući se za pomoć Rusiji.
„Nemamo na raspolaganju dane i nedjelje, u pitanju su sati za spas naše zemlje“, kazao je sinoć novinarima Averos Neofitu, potpredsjednik vladajućeg Demokratskog saveza. Banke će ostati zatvorene makar do narednog utorka (26. marta), a građani sa bankomata mogu da podižu samo ograničene iznose gotovine.
Tokom posjete kiparskog ministra finansija Mihaela Sarisa Moskvi, njegov ruski kolega kazao je da je Kipar, osim produženja roka otplate na pet godina i smanjenja kamate na postojeći kredit vrijedan 2,5 milijardi eura, tražio još 5 milijardi eura od Rusije.
„Veoma smo iskreno razgovarali i istakli smo ozbiljnost situacije“, kazao je Saris nakon razgovora sa Antonom Siluanovim. „Nadamo se da ćemo dobiti neku pomoć. Nije bilo ponuda, ništa konkretno.“
U Moskvi je bio i kiparski ministar energetike George Lakotripis, zvanično u turističkoj posjeti. Međutim, njegov boravak u Rusiji je podgrijao spekulacije da bi pristup novootkrivenim kiparskim rezervama prirodnog gasa mogao biti dio dogovora o ruskoj pomoći.
„Mi u Gaspromu nismo Kipru ništa ponudili“, kazao je Rojtersu portparol Gasproma Sergej Kuprijanov.
Moskva ima poseban interes da se kiparske banke spasu, pošto veliki broj Rusa tamo drži svoju ušteđevinu.
Šef Evropske Centralne Banke Jorg Asmusen je kazao da će ECB morati da uskrati pomoć kiparskim bankama ukoliko se brzo ne usvoji paket spasa.
„Možemo da obezbjeđujemo hitnu likvidnost samo solventnim bankama, a ne može se očekivati da kiparske banke ostanu solventne ukoliko se uskoro ne usvoji program pomoći kojim bi se omogućila brza dokapitalizacija bankarskog sektora“, kazao je Asmusen u intervjuu za njemački nedjeljnik „Cajt“.
Kiparski parlament je odbacio zahtjev EU za uvođenje jednokratnog poreza na depozite kako bi se sakupilo neophodnih 5,8 milijardi eura, što je dosad neprimjenjivana mjera koja, prema navodima kritičara, narušava princip sigurnosti depozita ispod 100.000 eura koji važi u EU.
Crkva daje imovinu pod hipoteku
Arhiepiskop Hristozom Drugi, šef vrlo uticajne pravoslavne crkve na Kipru, rekao je juče da će crkvenu imovinu staviti državi na raspolaganje kako bi se ona izvukla iz finansijske krize.
Nakon razgovora sa predsjednikom Nikosom Anasrasijadesom, Hristozom je izjavio da je crkva spremna da stavi hipoteku na svoju zamašnu imovinu i na osnovu toga dobije novac koju bi potom uložila u vladine obveznice. Pravoslavna crkva na Kipru poprilično je bogata - posjeduje dosta zemljišta i nekretnina, a dioničar je i u bankama i pivarama.
Galerija
Bonus video:
