Horhe Mario Bergoljo iz Argentine izabran je juče za novog lidera Rimokatoličke crkve i postao prvi papa nakon 1.300 godina koji nije iz Evrope.
Papa Franjo (76), izašao je na balkon bazilike Svetog Petra nešto više od sat nakon što se bijeli dim pojavio iz dimnjaka na krovu Sikstinske kapele, signalizirajući da je izabran novi poglavar 1,2 milijardi rimokatolika u svijetu.
Odluku o izboru Bergolja objavio je francuski kardinal Žan-Luj Toran riječima na latinskom „ Annuntio vobis gaudium magnum. Habemus Papam“ („Objavljujem vam veliku radost. Imamo papu.“)
Franjo je postao 226. pontif u 2.000-godišnjoj istoriji crkve u doba velike krize. Iako je konzervativac, važi za reformatora i nije bio u maloj grupi favorita, čije ime je cirkulisalo prije izbora. Njegovim izborom je opovrgnuta i jedna od glavnih pretpostavki uoči izbora, da će novi papa biti relativno mlad.
Franjo je prvi neevropski papa od Gregorija III iz Sirije u 8. vijeku, i treći zaredom pontif koji nije Italijan.
Hiljade ljudi je prkosilo kiši i jakom vjetru na vatikanskom trgu, čekajući da postanu svjedoci istorije.
Masa se uvećavala kako su Rimljani stizali na trg, a sveštenici i hodočasnici trčali da vide novog lidera.
„Živio papa!“ vikali su čekajući da čuju njegovo ime. Kada im je saopšteno, počeli su da uzvikukuju: „Fran-če-sko! Fran-če-sko!“
Tada su se, uz zvuk fanfara, razmakle zavjese na balkonu i pojavio se novi papa da ih blagoslovi – ali tek pošto je pozvao da se mole sa njim i za njega.
Novi papa je pozvao „sve muškarce i žene dobre volje“ da mu pomognu da vodi crkvu.
Franjo, obraćajući se na italijanskom sa blagim latinoameričkim akcentom, našalio se sa okupljenima prije blagoslova, rekavši: „Kao što znate, dužnost konklave je da odredi biskupa za Rim. Izgleda da su moja braća kardinali išli skoro do kraja svijeta.“
Zvanično će biti postavljen na inauguralnoj misi 19. marta, saopštio je Vatikan.
Papa Franjo će naslijediti Bendikta XVI, koji se prošlog mjeseca povukao u 85. godini. Novi papa je telefonirao Benediktu i planira da se sastane sa njim, saopštio je portparol Vatikana.
Nijedan papa do sada nije izabrao ime Svetog Franja Asiškog, reformiste iz 13. vijeka, koji je živio u siromaštvu i govorio sljedbenicima: „Uvijek propovijedajte jevanđelje, ako je potrebno koristite riječi.“
Odluka 115 kardinala je došla ranije nego što su mnogi vjernici i eksperti očekivali zato što se prije glasanja nije izdvojio jasan favorit za novog papu.
Tajna konklava je počela u utorak veče prvim glasanjem u renesansnoj raskoši Sikstinske kapele, a juče su održana četiri glasanja. Bijeli dim je označio da je novi papa dobio potrebnu dvotrećinsku većinu iz petog pokušaja.
Posljednja četiri poglavara su izabrana u roku od dva ili tri dana.
Tokom posljednjih devet konklava, bilo je potrebno sedam glasanja u prosjeku. Benedikt je bio očigledni favorit 2005. i izabran je nakon samo četiri glasanja.
Na pripremnim sastancima prije konklave, kardinali su bili podijeljeni na one kojiu vjeruju da novi papa mora biti dobar menadžer kako bi uspostavio kontrolu nad birokratijom i one koji traže dokazanu pastoralnu figuru koja će revitalizovati njihovu vjeru širom planete.
Novi papa će preuzeti teret za koji je Benedikt u februaru rekao da prevazilazi njegove fizičke kapacitete.
Pored seksualnih skandala, bilo je sporova sa muslimanima i Jevrejima, navodnog pranja novca u vatikanskoj banci a privatna dokumenta koja je ukrao Benediktov batler razotkrila su korupciju i sukobe među visokim zvaničnicima. Crkvu je uzdrmalo i širenje sekularizma, posebno u njenom evropskom središtu.
Vjeruje se da je talas kriza doprinio odluci Benedikta da postane prvi pontif koji je abdicirao u posljednjih 600 godina.
Bivši lider nadbiskupije u Los Anđelesu, kardinal Rodžer Mahoni, prisustvovao je konklavi uprkos pozivima da ostane po strani zbog slučaja zataškavanja pedofilskih afera, zbog čega je kažnjen zabranom obavljanja svih javnih i adminitrativnih dužnosti.
Advokati žrtava četiri slučaja seksualnog zlostavljanja, kazali su u utorak da su Mahoni i jedan bivši sveštenik pristali na nagodbu, prema kojoj će platiti skoro deset miliona dolara. Mahoni je optužen da je pomagao svešteniku pedofilu da izbjegne sudsko gonjenje.
Skandal zlostavljanja djece nameće pitanje ne samo zašto optužbe nisu podrobnije istraživane, već i zašto je bilo toliko zlostavljanja.
U jednom internom izvještaju u Njemačkoj navedeno je da je više od 60 sveštenika umiješano u više od 500 slučajeva seksualnog zlostavljanja. Širom svijeta, sa takvim optužbama su se suočile stotine sveštenika, što nameće pitanje da li je moguće da sveštenici provedu život u celibatu.
Novi papa će preuzeti teret za koji je Benedikt u februaru rekao da prevazilazi njegove fizičke kapacitete
Jozef Racinger nikad nije krio svoje mišljenje da je upravljanje crkvom prevelik zadatak za jednog čovjeka.
Nekoliko dana nakon što je izabran 2005, papa Benedikt je govorio kao da je u šoku. Na prvoj javnoj misi, zapitao se: „Moram preuzeti ovaj ogromni zadatak, koji zaista prevazilazi sve ljudske kapacitete? Kako ću ja to?“
Pošto je prekinuo šestovjekovnu tradiciju i abdicirao, Katolička crkva se pita da li u eri demokratije, televizije i Tvitera 24 sata 7 dana u nedjelji, ista sudbina čeka papinstvo po uzoru na monarhiju iz doba renesanse.
Čovjek koji predvodi najveću crkvu u svijetu mora biti duhovni vodič miliona, inspiracija ugnjetenih i upravnik zavađene, nefunkcionalne vatikanske birokratije.
„Niko normalan ne želi teret papinstva,“ rekao je Džordž Vajgel, ugledni katolički teolog iz Vašingtona.
„To je po definiciji nemoguće jer od čovjeka traži da preuzme teret liderstva koji nijedno ljudsko biće ne može iznijeti sopstvenom snagom.“
„Ponovo Božja ruka“
Argentinci su pohrlili u crkve da proslave vijest da je jedan od njih izabran za prvog latinoameričkog papu, a mnogi su izrazili nadu da će donijeti promjene crkvi.
Narod ove uglavnom rimokatoličke države je žurio u crkve, dok su neki plakali i molili se da Franjo pojača vjeru u Vatikan nakon niza skandala.
„Nadam se da će promijeniti sav luksuz koji postoji u Vatikanu, da će voditi crkvu u skromnijem pravcu, nečemo što je bliže jevanđelju,“ rekao je Horhe Andres Lobato, 73-godšinji državni tužilac u penziji.
„Ovo je blagoslov za Argentinu,“ vikala je jedna žena na ulici u centru Buenos Ajresa.
Malo koji Argentinac je očekivao da će Bergoljo biti izabran.
U roku od nekoliko minuta, Tviter je preplavljen rečenicom „Božja ruka, ponovo“ u aluziji na fudbalsku zvijezdu Dijega Maradonu, jednog od najpoznatijih Argentinaca, koji je iskoristio tu frazu nakon što je optužen da je rukom postigao gol protiv Engleske na Svjetskom prvenstvu 1986.
Čestitke EU i Obame
Predsjednici Evropskog savjeta Herman van Rompij i Evropske komisije Žoze Manuel Baroso su u zajedničkoj čestitki izrazili uvjerenje da će papa Franjo odlučno nastaviti rad svojih prethodnika i da će približavati narode i vjere svijeta. „Želimo vam dug i blagosloven pontifikat, koji će vašoj svetosti i Katoličkoj crkvi omogućiti da branite i promovišete osnovne vrijednosti mira, solidarnosti i ljudskog dostojanstva. To su suštinski putokazi u svijetu koji se suočava s brojnim izazovima i prolazi kroz duboku promjenu“, navedeno je u čestitiki evropskih zvaničnika.
Američki predsjednik Barak Obama uputio je čestitke novom papi i poručio da izbor Bergolja govori o vitalnosti sve važnije Latinske Amerike.
Obama je za novog papu rekao da je „šampion siromašnih i najranjivijih među nama“.
„Kao prvi papa sa američkih kontinenata, njegov izbor takođe sugeriše snagu i vitalnost regiona koji sve više oblikuje naš svijet. Zajedno sa milionima hispano Amerikanaca, mi u Sjedinjenim Državama dijelimo radost ovog istorijskog dana“, navodi se u saopštenju Obame.
Argentinski kardinal bio je jedina konkurencija Njemcu Jozefu Racingeru na konklavi 2005, kada je biran nasljednik pape Jovana Pavla II.
Italijanski časopis „Limes“ je saopštio poslije konklave da je u prvom krugu Racinger dobio solidnih 47 glasova a Bergoljo 10, dok su ostali glasovi bili rasuti među drugim kandidatima.
Sljedećeg jutra, stvari su bile mnogo jasnije: Racinger je dobio 65, Bergoljo 35 glasova. Argentinski kardinal je uglavnom imao podršku umjerenih njemačkih, američkih i latinoameričkih kardinala.
U trećem krugu glasanja njemački kardinal je vodio sa 72 na prema 40, da bi u četvrom i posljednjem krugu osigurao nadmoćna 84 glasa.
Bergoljo je završio sa svega 26 glasova u posljednjem krugu, što je sugerisalo da su pojedine pristalice kardinala Buenos Ajresa prešle na stranu Njemca koji će kasnije uzeti ime Benedikt.
Skromni jezuita, šampion siromašnih
Izbor Horhea Marija Bergolje predstavlja izbor skromnosti, jezuite intelektualca koji putuje autobusom i ima praktičan pristup problemu siromaštva. Kada je imenovan za kardinala, Bergoljo je ubijedio stotine Argentinaca da ne putuju na proslavu u Rim, već da novac koji su namijenili za avionske karte daju siromašnima. Ovaj šampion liberalne teologije smatra se kandidatom koga poštuju svi u višim ešalonima crkve, uprkos tome što su mnogi smatrali da je preveliki zalogaj za konzervativce u Vatikanu. To umnogome duguje svojoj skromnosti:
Odustao je od grandiozne kardinalske rezidencije u prijestonici Argentine u zamjenu za mali stan i odlučio se za javni prevoz uprkos tome što je imao pravo na šofera. Bergoljo je rođen u decembru 1936. u sedmočlanoj porodici italijanskog radnika na željeznici i majke domaćice. Studirao je književnost i psihologiju u Argentini prije nego što se okrenuo službi 1969. Jovan Pavle II imenovao ga je za kardinala 21. februara 2001. Za razliku od drugih kardinala, njegovo ime nije se našlo ni u jednom od skandala koji trenutno potresaju Katoličku crkvu, a vjeruje se da je njegov prioritet reforma Kurije – centralne vatikanske administracije. Autorka Bergoljove biografije opisuje ga kao silu ravnoteže.
„On je umjerenjak na svaki način“, kazala je za Rojters Frančeska Ambrogeti, koja je jedan od autora biografije o Bergolju
„On je umjerenjak na svaki način“, kazala je za Rojters Frančeska Ambrogeti, koja je jedan od autora biografije o Bergolju.
Prvi latinoamerički papa je umjerenjak poznat po snažnim pregovaračkim sposobnostima, ali i spremnosti da dovede u pitanje interese moćnika. „On dijeli stav da crkva treba da ima misionarsku ulogu, da je aktivna i da se sastaje sa ljudima... Crkvu koja je manje koncentrisana na diktiranje vjere a više na njeno promovisanje i unapređenje“, dodala je.
Novi papa važi za ekumenistu, pošto vjeruje u dijalog između vjera. Brine ga rasprostranjena društvena nedjednakost u njegovoj domovini i u cijeloj Latinskoj Americi. Bergoljo se našao na naslovnim stranama argentinske štampe 2009. zbog kritikovanja Ernesta Kiršnera, supruga aktulne predsjednice Kristine Fernandez de Kiršner, poručujući da je „nemoralno, nelegitimno i nepravedno“ da se i dalje razvija nejednakost u zemlji.
„Umjesto da to sprečavaju, čini se kao da su odabrali da još više ističu nejednakosti“, kazao je.
„Za kršenje ljudskih prava nisu samo odgovorni terorizam, represija i likvidacije, nego i nepoštene ekonomske strukture koje stvaraju velike nejednakosti“, kazao je tada.
Pitanja o ulozi tokom vojne diktature
Bergoljo je radio na popravljanju reputacije crkve koja je izgubila mnoge sljedbenike zato što se nije otvoreno suprotstavila ubilačkoj argentinskoj diktaturi 1976-83. Radio je i na vraćanju tradicionalnog političkog uticaja crkve na društvo, ali njegove kritike nisu spriječile predsjednicu Kristinu Kiršner da uvede društveno liberalne mjere koje su anatema za crkvu, od gej brakova i usvajanja, do slobodne kontracepcije za sve. Bergoljo skoro nikad nije davao intervjue medijima i ustezao se da odgovara kritičarima, čak i kada je znao da su njihove optužbe neistinite.
Aktivisti za ljudska prava su pokušali da ga natjeraju da odgovori na neprijatna pitanja o tome šta su crkveni zvaničnici znali i činili povodom zloupotreba od strane diktature nakon puča 1976. Mnogi u Argentini su i dalje ljuti zato što je crkva priznala da se nije otvoreno suprotstavila režimu koji je oteo u ubio hiljade ljudi, nastojeći da eliminiše „subverzivne elemente“ u društvu. To je jedan od razloga zbog kojeg se više od dvije trećine Argentinaca izjašnjava kao katolici, a manje od 10 odsto redovno prisustvuje misama.
Za vrijeme Bergoljovog liderstva, argentinski biskupi su uputili kolektivno izvinjenje u oktobru 2012. zbog neuspjeha crkve da zaštiti svoju zajednicu. Međutim, u saopštenju su za nasilje iz te ere skoro podjednako okrivljeni hunta i njeni neprijatelji. „Bergoljo je bio veoma kritičan prema kršenjima ljudskih prava, ali je uvijek kritikovao i ljevičarske gerilce; on ne zaboravlja tu stranu,“ rekao je Bergoljov biograf Serhio Rubin.
Najpoznatija epizoda iz vremena diktature, sa kojom se Bergoljo dovodi u vezu, odnosi se na otmicu dvojice jezuita koje je vojna vlada tajno zatvorila zbog njihovih aktivnosti u siromašnim naseljima. Prema navodima iz knjige „Tišina“ koju je napisao novinar Horacio Verbicki, Bergoljo je prestao da štiti dvojicu jezuita jer nisu htjeli da prestanu da posjećuju siromašne, što je pripremilo teren za njihovo hapšenje. Kniga je zasnovana na izjavama Orlanda Joria, jednog od otetih jezuita, koji je umro prirodnom smrću 2000.
Oba oteta sveštenika su preživjela petomjesečno zatočeništvo. „Istorija ga osuđuje. Pokazuje da je protivnik inovacija u crkvi a iznad svega, da je tokom diktature bio blizak sa vojskom,“ rekao je jednom Fortunato Malimaći, bivši dekan Univerziteta Buenos Ajres.
Oni koji brane Bergolja, kažu da nema dokaza za te tvrdnje i da je, naprotiv, on pomagao disidentima da pobjegnu iz zatvora tokom vladavine vojne hunte.
Galerija
Bonus video:
