Dokument koji je nedavno objavila Evropska agencija za životnu sredinu (EEA) pokazuje koliko se klima na Starom kontinentu promijenila u posljednje vrijeme, šta se može ožekivati u narednim decenijama i kako se pripremiti za nove uslove. Stručnjaci predviđaju da će prosječne temperature do kraja vijeka skočiti za tri do četiri stepena Celzijusa.
Na osnovu EEA izveštaja i dostupnih podataka, naučni časopis New Scientist je napravio detaljnu mapu koja pokazuje sa kojim problemima će neke zemlje biti suočene.
Crnu Goru od 2021. do 2050. ne očekuje porast temperature veći od 1,5 stepeni Celzijusa, a ključni problem sa kojim će se suočiti je suša, koja će otežati uzgoj određenih usjeva.
Toplotni udari
Sa globalnim zagrijavanje, prije svega, mogu se očekivati češći ekstremi - visoke temperature i toplotni udari. Oni će biti očigledniji na jugu, koji će se zagrijavati brže od evropskog prosjeka. Samo u tplotnom udaru u 2003. u Evropi je umrlo oko 35.000 ljudi, uglavnom starijih. Taj problem će, međutim, navodi EEA u izvještaju, biti izraženiji na evropskom sjeveru, jer su mediteranski gradovi organizacijom i arhitekturom, uskim ulicama, brojnim vrtovima i relativno malim prozorima, bolje pripremljeni za velike vrućine.
Neki stručnjaci preporučuju prilgođavanje arhitekture sjevera toplijem svijetu.
Poplave
U cijeloj Evropi će biti više poplava, a one će najviše pogoditi sjeverne zemlje koje će morati da se suoče sa brzim porastom nivoa mora uzrokovanim otapanjem Arktika.
Plimni talasa izazvani olujama će biti viši, a niska priobalna područja će nestati. Neki djelovi Evrope će morati da brane svoje obale na sličan način kao što to decenijama rai Holandija, a gradovi će morati da smanje površine pod betonom, kako bi pospješili upijanje većih količina padavina.
Problem energije
Neki izvori energije bi mogli da budu ugroženi, što se posebno odnosi na hidrocentrale koje će do 2050. dobijati dovoljno vode zimi, ali ne i ljeti. Nuklearne elektrane će ostati pouzdani izvori energije, ali, kako se mnoge od njih nalaze uz obale, radi dostupnosti vode, biće osjetljive na podizanje nivoa mora.
Problem hrane
Proizvodnja hrane ćeu zemljama juga obiti otežana zbog učestalih suša, a na sjeveru zbog poplava i oluja. Mediteranske zemlje će morati da odustanu od uzgoja nekih biljaka jer će za njih biti previše toplo da bi proizvodnja bila isplativa. Poljoprivrednici će morati da se preorijentišu na sorte otporne na suše.
Posebno će biti ugrožene zemlje jugoistoka među kojima su Rumunika, Bugarska, Turska, te balkanske zemlje, ali ako pripreme dobre sisteme navodnjavanja, mogle bi da postanu prave evropske žitnice.
Privredni problemi
Klimatske promjene će samo pogoršati ekonomsku krizu u Evropi. Bogate zemlje će nekako moći da se nose sa problemima (moći će da ulažu u morske brane, sisteme navodnjavanja i odbrane od poplava), ali one siromašnije neće.
Posebno će biti ranjive mediteranske zemlje, jer su već sada dublje u krizi i jer se njihova privreda dobrim dijelom oslanja na poljoprivredu i turizam. One će za preživljavanje morati da pronađu nove grane privrede.
Bonus video:
