Pošto je agencija Mudis smanjila izglede kreditnog rejtinga Njemačke, Holandije i Luksemburga sa stabilnog ne negativni, Finska je ostala jedina evropska država sa stabilnim kreditnim rejtingom „trostruko A”. Postavlje se pitanje kako joj polazi za rukom da ostane izolovana od krize?
Finska ima samo 5,3 miliona stanovnika i površinu skoro kao Njemačka. Njenom ekonomijom dominiraju usluge, ali je konkurentna u proizvodnji – prije svega drveta i elektronike – a na izvoz otpada više od trećine BDP-a. Prihod po glavi stanovnika je među najvećim u Evropi a ta zemlja je poznata i po velikodušnom modelu socijalne države.
Mudis je saopštio da Finska, premda neće biti imuna na krizu eurozone, ima „snažne mehanizme zaštite koja čini da se ona razlikuje od ostalih sa statusom AAA“. Jedan od tih mehanizama je činjenica da nema duga na neto osnovi. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da će Helsinki ostvariti prihode od poreza i po ostalim osnovama od 105 milijardi eura ove godine, u poređenju sa 101 milijardom vladinog duga, piše „Gardijan“.
Finska ima mali bankarski sistem fokusiran na domaće klijente, kao i „ograničenu izloženost i stoga relativnu izolovanost od, eurozone u smislu trgovine,“ ocijenio je Mudis.
Ta agencija za kreditni rejting takođe je navela insistiranje Finske da dobije kolateral (zaštitu) u zamjenu za učešće u paketima pomoći zaduženim članicama eurozone.
Helsinki je prošle nedjelje, na primjer, pristao da doprinese paketu pomoći za španske banke, ali samo ako Španija obezbijedi keš kolateral u vrijednosti od 770 miliona eura, oko 40 odsto njenog udjela u paketu.
Svaki put kad Španija dobije tranšu iz fonda za izbavljenje, ona će platiti ratu Finskoj. Taj ugovor je sličan sa onim koji je postignut sa Grčkom 2011.
Analitičari su se usredsredili na taj dio Mudisove procjene. Majkl Hjuson iz CMC Markets je rekao: „Razlog zbog kojeg je Finska izbjegla (negativan izgled) je njeno insisitiranje na kolateralu u zamjenu za pomoć. Zbog toga bi i druge države mogle početi da traže kolateral a moglo bi i iskomplikovati brzu raspodjelu budućih sredstava iz paketa pomoći.“
„Kontroverzni“ dogovori Finske sa Grčkom i Španijom izazvao je sumnje da bi ova skandinavska država mogla napustiti eurozonu.
Finska ministarka finansija Juta Urpilainen (36) u intervjuu za „Špigl“ brani politiku svoje vlade i tvrdi da ona želi da sačuva euro .
„Potreban nam je kolateral, jer smo kao vlada na to obavezani koalicionim ugovorom. Važno je biti pažljiv prema novcu poreskih obveznika. Zato mislimo da je dobro da oni dobiju nešto u zamjenu za javne kredite.
„Naša solidrnost je ograničena“
Finska će dobiti garancije i ako Grčka bankrotira. „Kao kolateral smo dobili obveznice koje izdaju solventne države poput Njemačke u vrijednosti od oko 900 miliona dolara.
Taj mehanizam je prilično jednostavan: kad god Grčka traži još novca, naš kolateral se uvećava. „Špigl“ konstatuje da solventne države, poput Finske i Njemačke, daju stotine milijardi za spas eura a da se kriza samo pogoršava i pita ministarku da li može zamisliti da Finska odustane od eura.
„Želimo da euro ostane netaknut. Međutim, svaka država mora snositi suštinsku odgovornost za svoju ekonomiju i sopstveni dug. Bilo je neophodno sastaviti pakete pomoći. Međutim, naša solidarnost je ograničena.“
Galerija
Bonus video:
