Kancelarka Angela Merkel je dobila nadimak „frau najn“ zato što odbija da rizikuje novac njemačkih poreskih obveznika za odbranu eura.
Međutim, tokom duge briselske noći, pristala je na značajne ustupke.
Italijani i Španci – uz podršku Francuza – satjerali su je u ćošak.
Nakon 14 sati napetih pregovora na 20. samitu lidera Evropske unije od početka dužničke krize 2010, postignut je dogovor koji podrazumijeva promjenu drakonskih uslova koji su pratili programe pomoći Grčkoj, Portugalu i Irskoj u protekle dvije godine.
Objavljujući da je postignut dogovor, predsjednik Evropskog savjeta Herman van Rompij rekao je da će se prekinuti „začarani krug“ u kojem slabe banke podrivaju vlade.
Prvi ustupak je da se glavnom fondu za izbavljenje eurozone omogući da direktno pomaže bankama. Novac više neće ići preko vlada, kao što diktiraju sadašnja pravila. Takva politika se ispostavila kao veoma štetna jer povećava teret nacionalnog duga.
Bez nadzora „trojke“
Premijeri Italije i Španije, Mario Monti i Mariano Rahoj, obezbijedili su lakši pristup trajnom fondu za pomoć, Evropskom mehanizmu za stabilnost (ESM), koji stupa na snagu u julu.
Države eurozone koje ispune bužetska pravila koja je odredila Evropska komisija (EK), sada mogu da dobijaju pomoć bez pristajanja na oštre dodatne mjere štednje. Strogi nadzor od strane „trojke“ – EK, Evropska centralna banka (ECB) i Međunarodni monetarni fond, više se neće primjenjivati.
Potpisivaće se memorandum o razumijevanju, ali uslovi neće biti oštri kao ranije.
I Španija i Italija su saopštile da za sada ne namjeravaju da koriste taj mehanizam za stabilizovanje tržišta, nadajući se da će dogovor iz Brisela služiti kao preventiva.
Ucjena Montija i Rahoja
Montijeva pobuna je počela u četvtak u sedam sati uveče. Tada je Van Rompij želio da zaključi prvu radnu sjednicu samita i saopšti novinarima da je dogovoren pakt o uspostavljanju rasta. Kako su saopštili učesnici, Monti je bio bijesan i pitao je Van Rompija gdje je krenuo.
Rekao mu je da neće podržati dogovor o paktu za uspostavljanje rasta bez konkretnih mjera za smanjenje kamate na italijanske obveznice. Podržao ga je Rahoj, rekavši da ni on ne može odobriti pakt. Rekli su da ne idu iz Brisela dok ne budu usvojene mjere za smanjivanje troškova zaduživanja.
„Gardijan“ piše da su Italija i Španija „zapanjile“ Njemačku blokiranjem podrške paketu rasta vrijednom 120 milijardi eura.
Teški pregovori su satima bili u blokadi, zbog čega je samit nakon ponoći napustilo 10 država koje ne koriste euro, a lideri eurozone su nastavili borbu.
Francuski predsjednik Fransoa Oland je podržao pozive Motnija i Rahoja na smjele korake za pomoć trećoj i četvrtoj po veličini ekonomije u 17-članoj oblasti zajedničke valute, pojačavajući pritisak na Merkel.
Kancelarka je u Rimu prošle nedjelje bila potpuno jasna – nikad neće pristati da novac ide direktno bankama jer ne može biti sugurna da će dobiti novac nazad. U četvrtak veče, njeno protivljenje se istopilo.
Kao Baloteli
Mediji su prenijeli da je Monti sa samita, koji je završen u petak u zoru, izašao tako raspoložen da je čak pričao o fudbalu. Rekao je da je ponosan i srećan zbog pobjede nacionalnog tima nad Njemačkom u polufinalu Eura.
„Slomio je otpor Angele Merkel isto kao što je Mario Baloteli razbio njemačku odbranu na terenu u Varšavi ranije te noći“, utisak je novinara njemačkog „Špigla“.
BBC navodi da je povećan teret njemačkih poreskih obveznika (od čijeg novca se finansira ESM) jer propast banaka ubuduće neće padati na ramena nacionalnih budžeta, već na taj fond, u koji najviše doprinosi Njemačka.
Ono što je Merkel dobila je jedinstveni bankarski supervizor (pod pokroviteljstvom ECB) za sve banke eurozone, što je značajan korak ka stvaranju bankarske unije. Time će biti znatno pojačana ovlašćenja ECB. Merkel to smatra važnom polugom kontrole nad bankama eurozone i smatra da joj to obezbjeđuje manevarski prostor.
„Pametna odluka iskusnog pregovarača“, ocjenjuje „Špigl, navodeći da će kratkoročni poraz Angele Merkel možda dovesti do dugoročne pobjede. „Učinila je samo ono što stalno radi na pozornici EU: pravi kompromise – i to pametne“.
Merkel: Dobar kompromis
Merkel je izjavila da je zadovoljna dogovorom. „Mislim da smo pronašli dobar kompromis.“
Novo nadzorno tijelo će omogućiti ECB da „pod budnim okom drži banke“, dodala je kancelarka.
Kazala je da će dogovor o kreditiranju obezbijediti dovoljnu zaštitu za novac poreskih obveznika koji ide u fondove EU za izbavljenje.
Lideri eurozone su se dogovorili da primjenu odluka počnu od 9. jula. Međutim, novi novac bi mogao biti dostupan tek krajem godine.
Njemačka, najveća ekonomska sila u eurozoni, ne želi da i dalje spasava zadužene države. Njenu poziciju podržavaju Holandija, Austrija i Finska.
Predsjednik ECB Mario Dragi je pozdravio „opipljive rezultate“, koji su doveli do porasta vrijednosti eura i evropskih akcija, te znatno smanjili kamatnu stopu na španske i italijanske obveznice.
„Donijeli smo odluke koje su bile nezamislive prije samo nekoliko mjeseci“, rekao je predsjednik EK Žoze Manuel Baroso.
Prevaziđena očekivanja
Ekonomisti su izrazili zadovoljstvo, kako zbog kratkoročnih mjera za stablizovanje tržišta, tako i zbog dugoročnog pravca, rekavši da su lideri eurozone prvi put prevazišli očekivanja.
„To što će ECB nadzirati banke je praktično najveći dugoročni korak jer ide u pravcu stvaranja bankarske unije“, izjavila je za Rojters Megan Grin, analitičarka pri Rubini blobal ikonomiks, kompanije koja često ima sumorne prognoze za budućnost eurozone.
Sjedinjene Države su pozdravile dogovor kao „ohrabrujući“, ali su saopštile da detalje treba još razraditi a i da su potrebni dodatni koraci.
„Pozdravljamo pokazatelje da su lideri eurozone ostvarili napredak prošle noći dok se bore sa svim tim izazovima“, rekao je portparol Bijele kuće Džej Karni.
Nije riješen ključni problem
Na kraći rok, nove mjere će ublažiti pritisak na tržišta. Međutim, trenutno je ESM-u namijenjeno samo 500 milijardi eura, koje bi se mogle brzo potrošiti i tržišta bi mogla tražiti više. „Još nije jasno koliko su duboke rupe u bankama eurozone“, navodi BBC.
I Grčka će biti ohrabrena da traži velike ustupke u uslovima za spasavanje
Druge države će odmah pokušati da iskoriste te uslove, posebno one koji su već sadržani u programu izbavljenja. Irska je pozdravila dogovor a njen premijer je kazao da će to smanjiti dug države i izbjeći potrebu za još jednim paketom pomoći.
I Grčka će biti ohrabrena da traži velike ustupke u uslovima za spasavanje. Vrijeme je kupljeno. Kratkoročno će biti ublažen pritisak na Španiju i Italiju. Međutim, ocjenjuje BBC, suštinska boljka ekonomije neće nestati.
Obje države su u recesiji i sa porastom stope nezaposlenosti. Jaz između njihovih i ekonomija Njemačke samo će se širiti. Obje države tvrde da su ostvarile značajne reforme. Ali to nije slučaj. Samo su dale obećanja. Fundamentalni problem eurozone – to što je spojila tako različite ekonomije – nije nestao, zaključuje BBC.
Galerija
Bonus video:
