Ogromna prevara vezana za PDV na osnovne prehrambene proizvode u Mađarskoj samo što nije poništila profit industrije hrane i mogla bi napraviti ogromnu rupu u javnim finansijama.
Američka kompanija Bunge procjenjuje da poreska prevara povezana sa prodajom proizvoda poput jestivih ulja, šećera, kafe i mesa iznosi do milijardu eura godišnje, i smatra da poreski organi moraju učiniti više da to spriječe.
„Mađarska je trenutno jedna od glavnih lokacija za ovaj vid PDV prevare,“ izjavio je za Rojters Buf Grebe, direktor firme Bunge za prehrambeni sektor regiona Podunavlje.
On je kazao da prevarante privlači stopa poreza na dodatu vrijednost u Mađarskoj, koja za većinu prehrambenih proizvoda iznosi 27 odsto – najviše u Evropskoj uniji – koja je uvedena ove godine u okviru napora da se smanji iznos javnog duga.
Podaci pokazuju da mnoge države imaju stopu PDV-a skoro duplo manju od mađarske - 21 primjenjuje stopu nižu od 15 odsto za određene proizvode – što ilegalnu prodaju čini izuzetno profitabilnom.
Rojters piše da su u središtu prevare lažna dokumenta koja podzemnoj mreži malih firmi, mahom predvođenim kriminalnim bandama, omogućavaju procvat.
Bunge je saopštila da ima malo direktnih dokaza o tome ko stoji iza prevare koja prijeti da izbaci iz posla veliki broj legitimnih kompanija u mađarskom prehrambenom sektoru.
Revizori kažu da je uobičajeni metod uvoz robe iz ostalih članica EU bez plaćanja PDV-a i prodaja proizvoda maloprodajnim lancima preko niza posredničkih kompanija, pri čemu se PDV dodaje na svaku transakciju, a razlika stavlja u džep.
Rojters prenosi procjene Europola, policijske agencije EU, da se zbog prevara sa PDV-om u 27-članom bloku svake godine izgubi 100 milijardi eura.
Gubici u Mađarskoj se procjenjuju na čak pet milijardi eura godišnje, ili oko 10 odsto njene ukupne javne potrošnje.
Andrea Asalos, portparolka odjeljenja mađarske poreske uprave za borbu protiv kriminala, kazala je da istražitelji sve bolje identifikuju prevarante.
Gubici u Mađarskoj se procjenjuju na čak pet milijardi eura godišnje, ili oko 10 odsto njene ukupne javne potrošnje
Bunge se udružila sa jednom od najvećih mađarskih prehrambenih grupa, Bonafarm, da bi naglasila obim prevare i izvršila pritisak na vladu da nađe efikasno rješenje.
„Ovo nije novi fenomen. To postoji od uvođenja PDV-a,“ rekao je vlasnik Bonafarma Šandor Čanji, koji je i predsjednik uprave i izvršni direktor OTP banke, najvećeg nezavisnog kreditora u centralnoj Evropi, piše britanska agencija.
„Međutim, što je veća razlika između mađarskog PDV-a i stope tog poreza u susjednim državama, to je veća inicijativa za vršenje prevara,“ rekao je Čanji.
Firme traže da se stopa PDV-a na osnovne prehrambene proizvode smanji na ispod deset odsto, tvrdeći da će to ukloniti inicijativu za prevaru, a moglo bi povećati prihode od poreza zbog većeg poštovanja propisa. Analiza u koju je Rojters imao uvid odnosi se na prevare u sektoru jestivih ulja, gdje je Bunge glavni snabdjevač.
Među drugim oblicima prevare je kupovina robe u Mađarskoj i njen izvoz na papiru, dok se prijavljuju za refundiranje PDV-a. Proizvodi, međutim, ostaju u državi i prodaju se sa PDV-om.
„Prevara se zasniva na falsifikovanoj papirologiji, i upozorili smo snabdjevače i prodavce da budu oprezni kako ne bi bili smatrani saučenicima, rekao je Grebe iz firme Bunge.
OTP očekuje korist od kredita EU/MMF
Mađarska bi trebalo uskoro da nastavi pregovore sa EU i Međunarodnim monetarnim fondom o kreditu od više milijardi dolara kako bi oporavila svoje finansije i smanjila troškove zaduživanja.
Prvi čovjek OTP-a, koje Rojters opisuje kao najuticajnijeg mađarskog komercijalnog bankara, rekao je da će za postizanje dogovora vjerovatno biti potrebno 3-4 mjeseca. Čanji, koji sa premijerom Viktorom Orbanom dijeli strast prema fudbalu, i poznato je da je u dobrim odnosima sa šefom vlade, vjeruje da je vlada posvećena postizanju sporazuma sa međunarodnim kreditorima i da očekuje korist za svoju banku.
Mađarska vlada, pod pritiskom da ispuni stroge fiskalne ciljeve ali nevoljna da popusti oko poreza na dohodak sa jedinstvenom stopom, nametnula je bankama i ostalim sektorima biznisa veliki porez na ekstraprofit.
Banke su pretrpjele snažan udarac a OTP je zabilježila gubitak u četvrtom kvartalu i skromni profit u prvom kvartalu 2012.
Bonus video:
