Financial Times je nedavno objavio analizu koju je napisao Džordž Soroš . Pod naslovom "Kako zaustaviti veliku depresiju" kontroverzni investitor analizira zabrinjavajuće stanje globalne ekonomije.
"Finansijska tržišta guraju svijet prema novoj Velikoj depresiji, s nesagledivim političkim posljedicama. Vlade, posebno evropske, izgubile su kontrolu nad situacijom. Moraju ponovo da steknu tu kontrolu i moraju to učiniti odmah", kaže Soroš. Da ne bi sve ostalo samo na frazama, Soroš je predložio tri konkretne mjere koje eurozona, prema njegovom sudu, mora pod hitno primijenititi.
Ključnu ulogu mora da ima Evropska centralna banka
"Najprije, vlade eurozone moraju da se dogovore oko principa novog sporazuma kojim će stvoriti zajedničko ministarstvo finansija. U međuvremenu, velike banke moraju da se stave pod upravu Europske centralne banke (ECB), a zauzvrat će im biti date privremene garancije i biće im omogućena rekapitalizacija. Treće, ECB mora da omogući zemljama kao što su Italija i Španija privremeno refinansiranje njihovog duga uz vrlo niske troškove", tvrdi Soroš.
Ova tri koraka, vjeruje investitor, umanjila bi paniku na finansijskim tržištima i omogućila Evropi dovoljno vremena da razvije strategiju privrednog rasta bez koje se dužnička kriza dugotrajno ne može riješiti.
Bankrot Grčke je realna opasnost
Soroš shvata da je najkontroverzniji njegov prvi predlog, zajednička evropska kasa, svojevrsni ekvivalent ministarstvu finansija. Ustanova kakvu on predlaže bila bi samo izvor sredstava za države članice i odlučivala bi na koji će se način ta sredstva trošiti. Soroš vjeruje da i ovu ulogu može preuzeti ECB, uz pomoć sredstava iz Evropskog fonda za finansijsku stabilizaciju (EFSF).
To bi zahtijevalo stvaranje nove evropske agencije, koja bi omogućila saradnju između EFSF-a i ECB-a. Takav bi potez prije svega morao da prihvati njemački Bundestag, a zatim vjerovatno i ostale članice eurozone. Radi se o procesu koji ne može biti obavljen preko noći i upravo zato Soroš napominje nužnost hitnog povlačenja odlučnih poteza.
"Najvažnije je da se odmah postave temelji za sprječavanje širenja zaraze koja bi nastala potencijalnim bankrotom Grčke. Dvije grupe su najizloženije tom scenariju: banke i državne obveznice u zemljama poput Italije i Španije. Njih Evropa mora da zaštiti", kaže Soroš.
Bonus video:
