Grčki opozicioni konzervativci su vratili na vlast i zbacili ljevičare koje optužuju da su državu dodatno opteretili dugom.
Prema podacima grčkog ministarstva unutrašnjih poslova, Nova demokratija je na jučerašnjim izborima osvojila 39,8 odsto, a Siriza premijera Aleksisa Ciprasa 31,5 procenata.
Prema jednoj izlaznoj anketi, Nova demokratija predvođena Kiriakosom Micotakisom, osvojila je između 155 i 167 mjesta u 300-članoj skupštini. To bi bila najubjedljivija pobjeda neke grčke stranke od 1981.
“Grčka je poslala signal Evropi da je vrijeme da ostavimo populizam za sobom,” kazala je Ana Mišel Asimakopolu iz Nove demokratije.
Zvaničnik Nove demokratije je sinoć rekao da je Cipras nazvao Micotakisa da mu čestita izbornu pobjedu.
Juče su održani prvi nacionalni izbori otkad se Grčka oslobodila pomnog ispitivanja od evropskih partnera koji su joj pozajmile milijarde.
Ovakav ishod su nagovijestili i izbori za Evropski parlament u maju, gdje je Siriza osvojili 9,5 procentualnih poena manje od opozicije desnog centra u prvom okršaju na biralištima od 2015.
Cipras (44) je razočarao mnoge pristalice kada je ignorisao rezultate referenduma o paketu pomoći i usvojio istu politiku štednje kojoj se prethodno protivio,
“Glavni razlog za ovakav rezultat je ekonomija,” rekao je analitičar Teodor Kolombis. “U protekle četiri i po godine, narod nije vidio nikakav napredak, naprotiv, smanjene su plate i penzije,” rekao je za Rojters.
“Ovo je ključna borba,” rekao je juče Cipras, koji je došao na vlast 2015, kao radikalni ljevičar.
“Borimo se sa optimizmom i odlučnošću...kako žrtve i naporan rad našeg naroda ne bi bili protraćeni,” rekao je nakon glasanja u Atini.
Cipras je sazvao prijevremene izbore zbog loših rezultata na izborima za Evropski parlament.
Micotakis (51) je potomak političke dinastije koji se nada da će ići stopama oca, bivšeg premijera.
Kada je Micotakis došao na biralište, masa pristalica je oduševljeno vikala: “Evo ga premijer!” Mala grupa radikalni ljevičarskih demonstranata je pokušala da blokira ulaz, prenio je Rojters.
“Danas, Grci uzimaju sudbinu u svoje ruke i siguran sam da će sjutra svanuti bolji dan za našu zemlju,” rekao je Micotakis.
Grčka je pretrpjela parališuću finansijsku krizu od 2010. koja je zahtijevala tri paketa pomoći od EU. Ekonomija je i dalje glavna briga javnosti.
“Želim vladu koja će biti izabrana da daje sve od sebe za narod, koji je gladan,” kazao je za Rojters penzioner Hristos Mpekos (69). “Da se mladima obezbijedi zaposlenje kako ne bi napuštali zemlju”.
Od stranke koja je na populističkom talasu protivljenja štednji osvojila vlast na vrhuncu finansijske krize u zemlji, ostala je samo sjenka, ocjenjuje “Gardijan”.
“Ovo je neočekivano,” priznao Aristides Baltas, filozof i bivši ministar kulture koji je pomogao u pisanju ljevičarskog manifesta kao osnivački član Koalicije radikalne ljevice ili Sirize.
“Gardijan” piše da je ironija istorije to što je veliki populistički eksperiment počeo na trgu Sintagma, i pojavljivao se u drugim prijestonicama EU godinama kasnije. Tu su Cipras i Janis Varufakis, njegov ministar finansija u to vrijeme - pozvali Grke da kažu “veliko ne” ultimatumima i “ne” ucjeni kada su na referendumu glasali o uslovima trećeg spasilačkog paketa EU-MMF 5. jula 2015. Na tom trgu su hiljade slavile pošto je 61 odsto Grka reklo “ne”.
Međutim, nedjelju kasnije, ovaj harizmatični lider je pretvorio veliko “ne” u veliko “da” i pristao na program izbavljenja od 100 milijardi eura, koji je zahtijevao najdublje rezove otkad je obim grčke nelikvidnosti postao očigledan 2009. Razočaran zaokretom, Varufakis je dao ostavku. Očekuje se da njegova stranka MeRA25 samo pređe izborni prag.
Objašnjavajući kompromis u parlamentu, Cipras je pregovore sa Briselom uporedio sa ratom. Bilo je ili ustupak ili izlazak iz eurozone, što su bili katastrofalni izgledi za malu zemlju na periferiji Evrope, okruženu nepredvidivim susjedima, navodi “Gardijan”.
Kritičari su, međutim, optužili Sirizu za loše vođenje pregovora, koje je prethodno karakterisao Varufakisov sukobljavajući stil.
Vjeruje se i da je smrtnosni požar u primorskom odmaralištu Mati prošlog ljeta značajno doprinio ubrzavanju pada popularnosti vlade. Kada je stihija zahvatila grad, 103 osobe su stradale, a veliki broj zadobio teške opekotine.
Dok se Micotakis brzo našao na mjestu nesreće, Cipras se nekoliko dana nije pojavljivao u javnosti.
Ljevičarima je zamjereno i zbog ponašanja tokom perioda na vlasti. Cipras je primijećen kako sa porodicom ljetuje na jahti jednog brodovlasnika.
Nikos Filis, bivši ministar obrazovanja, koji uveliko važi za savjest Sirize, žali zbog onoga što opisuje kao “pitanje stila”.
“Ima problema, svakako, u načinu na koji se vladalo. Više poniznosti ne bi bilo naodmet. Ali, zaboravili smo i da se brinemo za srednju klasu koja je jako pogođena porezima. Fokusirali smo se na siromašne, ali smo u tom procesu zanemarili one koji čine kičmu svakog društva.”
Cipras je uveliko kritikovan i zbog sporazuma sa Sjevernom Makedonijom.
“Cipras je uveo penzioni plan koji nam škodi, postigao je sporazum sa Makedonijom koji nam je ukrao ponos,” rekao je 62-godišnji birač Fotini. Grčka je 2018. zaključila posljednji program ekonomskog prilagođavanja, ali je i dalje pod nadzorom kreditora. Nezaposlenost od 18 odsto je najviša u eurozoni.
Micotakisov problem što ne kontroliše stranku u potpunosti
Ključevi vile Maksimos, neoklasične građevine koja je zvanična rezidencija premijera Grčke, danas će biti predati Micotakisu, bivšem bankaru, školovanom na Harvardu.
Njegova porodica je upoređivana sa Kenedijevima - sestra Dora je bila ministarka spoljnih poslova, nećak Kostas je gradonačelnik Atine.
Cipras je govorio da Micotakis pripada klasi koja personifikuje staru gardu i koja je dovela dugom opterećenu državu na ivicu bankrota. Ako budu izabrani, konzervativci će ukinuti prava radnika i penzionera za čije uvođenje borila Siriza, nametnuti još oštrije mjere, privatizovati komunalne službe i skresati sisteme javnog zdravstva i obrazovanja, upozoravao je.
“Neće vas tretirati kao građane, nego kao klijente,” rekao je Cipras, optužujući Novu demokratiju da krije stvarni program.
Imajući u vidu da Grci i dalje pate - nezaposlenost mladih iznosi 40 odsto, a ekonomija je ostvarila rast od samo 1,9 odsto prošle godine - pitanje je zašto se vraćaju stranci koja je doprinijela takvoj situaciji.
“Nova demokratija je odgovorna i za krizu i za to što se njome nije efikasno pozabavila od 2012. do 2014. (kad je bila na vlasti),” kazao je za “Indipendent” Aris Hacis, politički komentator i profesor filozofije i prava na Univerzitetu u Atini.
“Ona je konzervativnija od prosječne evropske stranke. Ima više nacionalizma i bliža je Grčkoj pravoslavnoj crkvi. Ali, stvar je u njihovom lideru.”
Micotakisa mnogi vide kao proevropskog liberala, navodi “Indipendent”.
On je obećao kresanje poreza, reformu grčkog privatnog sektora i da će stvoriti povoljniji ambijent za biznis. Grčka je trenutno jedna od najnepristupačnijih država u Evropi za vođenje biznisa.
Njegov uspjeh je širom svijeta pozdravljen kao povratak u normalu i poraz populizma u Grčkoj.
“Prva stvar koja je porebna za jačanje ekonomskog rasta je stabilna vlada, snažna većina u sljedećem parlamentu,” rekao je Micotakis za Rojters. Nova Demokratija je obećala i da će investirati u dobro plaćene poslova sa skromnim beneficijama. Jedno od obećanja je i da će se žestoko obračunati sa nekim naseljima u Atini gdje postoji snažan anarhistički pokret.
Micotakisova stranka, međutim, i dalje vodi socijalno konzervativnu politiku i njena antiimigrantska retorika se obično povezuje sa ultradesnicom. Nedavno je objavila da će dječke dodatke dodjeljivati prema nacionalnosti roditelja.
“Micotakis ima šansu da pretvori Novu demokratiju u umjerenu stranku u evropskom stilu,” kaže Hacis. “Jedini problem je u tome što vodi stranku koju ne može u potpunosti kontrolisati.”
Bonus video:
