Za Finca Samuela Koperoinena, život u najsrećnijoj zemlji na svijetu tokom pandemije koronavirusa, nije stvar kratkoročne sreće.
Poenta je u društvenoj sigurnosti i drugim sistemima podrške koje njegova država ima i prije nego što se desi nevolja, piše CNN.
Finska je najsrećnija zemlja svijeta treći put zaredom, prema najnovijem Svjetskom izvještaju o sreći Ujedinjenih nacija koji je objavljen juče. Drugo i treće mjeste su zauzele Danska i Švajcarska.
Države se rangiraju na osnovu šest faktora koji su u osnovi dobrostanja: prihod, sloboda, povjerenje, zdravstveno stanje, socijalna podrška i velikodušnost.
“Važan dio dobrostanja je kvalitetna javna zdravstvena zaštita”, kaže Koperoinen, preduzetnik iz Helsinkija, koji je oženjen i ima troje djece. On kaže da Finci imaju osjećaj da će u slučaju da se razbole, dobiti adekvatno liječenje.
“Vjerujemo u kvalitet i dostupnost zdravstvene zaštite, a važna je i naša mreža socijalnog osiguranja. To nam pomaže ako izgubimo posao, razbolimo se, ili se naša djeca razbole. Izgubićemo prihode, ali ćemo dobiti kompenzaciju koja nam pomaže da preživimo i prilagodimo dnevnu potrošnju”, dodaje on.
Nisu samo zdravstvena njega, njega djece, obrazovni sistem i pogodnosti za nezaposlene ono što čini dobro društvo, posebno u uzmemirujućem vremenu, dok se koronavirus širi svijetom.
“Lokalne opštine i crkve organizuju pomoć za svoje članove”, kaže Koperoinen za CNN.
Tu su, takođe, i usluge koje se organizuju preko interneta, poput Nappi Naapuri, gdje ljudi mogu dati i tražiti pomoć iz svog susjedstva.
Najsrećnije zemlje su one gdje građani imaju osjećaj pripadnosti, povjerenja jednih u druge i gdje se uzajamno cijene, rekao je Džon Helivel, koautor izvještaja.
“Veća je otpornost jer podijeljeno povjerenje smanjuje teret nedaća, a time i nejednakost dobrostanja”, rekao je on.
Sreća neće vakcinisati ove zemlje protiv novog virusa, kaže Džefri Saks, profesor ekonomije i direktor Centra za održivi razvoj na Univerzitetu Kolumbija, takođe jedan od autora izvještaja.
“Niti su zdravstveni sistemi, sami po sebi, spremni da se izbore sa ovim. Ključne mjere u nedjeljama koji dolaze biće socijalno distanciranje, samoizolacija, karantin i druge mjere da zatvorimo, namjerno i sistemski - ako se dobro odradi - ključne djelove društvenog i ekonomskog života”, kaže Saks.
“To je veoma težak režim, teško ga je sprovesti i slijediti, i nameće velike ekonomske troškove na kraći rok. Cilj je da se izbjegne velika stopa smrtnosti. Siguran sam da će vlade koje dobro funkcionišu, bolje riješiti sve ovo, jer epidemija zahtijeva jake i efikasne vlade i primjenu”, kaže on.
Nasuprot tome, situacija u SAD-u, koje su u izvještaju o najsrećnijim državama na svijetu zauzele 18. mjesto, “jeste haotična”, kaže Saks.
“U ovom slučaju, to je odraz niskog povjerenja u vladu, slab učinak i očekivanja javnosti od vlade. Mi smo potpuno nespremni”, dodaje američki profesor.
Autori izvještaja ističu da u teškim vremenima zapravo može doći do povećanja osjećaja sreće.
“Globalna pandemija predstavlja veliki rizik za glavne faktore dobrostanja, posebno zdravlje i prihode”, objašnjavaju oni.
“Kao što su pokazale studije zemljotresa, poplava, cunamija i čak ekonomske krize, društva sa visokim stepenom povjerenja prirodno traže i nalaze načine da zajedno rade kako bi popravili štetu i ponovo stvorili bolje životne uslove. To, ponekad, dovodi do iznenađujućeg porasta sreće nakon nečega za šta bi se, inače, moglo očekivati da bude apsolutna katastrofa. Izgleda da je najčešće objašnjenje to da su ljudi prijatno iznenađeni spremnošću svojih komšija i institucija da udruže snage kako bi pomogli jedni drugima”, dodaje se u izvještaju.
“To pojačava osjećaj pripadnosti i ponosa onim što su postigli. Ove prednosti su nekada dovoljne da nadoknade materijalne gubitke”.
Dodaje se da strah, razočaranje i gnjev preovladaju onda kada društveno tkivo zajednice nije čvrsto.
Sa ovim se slaže finska profesorica istorije i građanskog vaspitanja, Vile Jatela.
Ona ne smatra da je finska vlada savršena, ali vjeruje da će aktuelna administracija dati sve od sebe tokom ove krize.
“Možda se, iz ove perspektive, mogu naći neke stvari koje je trebalo učiniti ranije ili kasnije ili ih ostaviti nedovršene. Ali, tokom ovakvih kriza, oni moraju raditi s informacijama koje imaju i ne mogu predvidjeti budućnost. Ne može se sve procijeniti 100 odsto sigurno, tako da vjerujem da će oni učiniti najbolje što znaju i sve što mogu”.
Dvije zemlje u ratu - Južni Sudan i Avganistan su na pretposljednjem i posljednjem mjestu liste 156 rangiranih zemalja. Slijede, Zimbabve, Ruanda i Centralnoafrička Republika.
Butan je Ujedinjenim nacijama 2011. godine predložio Svjetski dan sreće, što je usmjerilo međunarodnu pažnju na sreću kao mjerilo blagostanja.
Generalna skupština UN je 2012. proglasila 20. mart za Svjetski dan sreće, priznajući “važnost sreće i blagostanja kao univerzalnih ciljeva i težnji u životima ljudi širom svijeta i važnost njihovog prepoznavanja u javnim političkim ciljevima”.
Izvještaj za 2020. godinu zasnovan je na podacima prikupljenim 2018. i 2019, i ne obuhvata period tokom vanrednih mjera preduzetih širom svijeta zbog pandemije koronavirusa.
Supersile nisu srećne
Čak i bez uticaja koronavirusa, nijedna od najvećih svjetskih ekonomskih sila nije se kvalifikovala u prvih 10 najsrećnijih država. Ujedinjeno Kraljevstvo je zauzelo 13. mjesto, što je skoko od dva mjesta u odnosu na prošlu godinu dok je Njemačka ostala na 17. mjestu drugu godinu zaredom. Japan je dospio na 62. mjesto (na koje je pao sa 58. mjesta), Rusija se našla na 73. mjestu (a bila je na 68.), a Kina je zauzela 94. mjesto, što je za jedno mjesto gore nego prošle godine.
Bonus video:
