Predsjednica Evropske centralne banke Kristin Lagard upozorila je danas vodje EU da ne djeluju "suviše malo i suviše kasno" za otklanjanje ekonomskih posljedica pandemije koronavirusa, javlja izvor blizak razgovorima.
Ona je uputila ovo upozorenje za vrijeme video samita na kome evropska dvadesetsedmorica traže rješenja za izlazak iz recesije izazvane koronavirusom, rekao je taj izvor.
Centralna tema video sastanka vođa EU koji je počeo danas popodne je podsticaj evropske privrede poslije pandemije, uz masovne investicije ili specijalni fond samo za tu namjenu.
Svi smatraju da plan oporavka treba bude vrijedan više stotina milijardi eura. Međutim o svim drugim pitanjima, koliko tačno treba da bude to finansiranje do toga da li treba da bude povezano sa dugoročnim budžetom EU, konsenzus izgleda nedostižan.
Razne su preporuke država članica ali rasprava prije svega pokazuje stare podjele već prisutne za vrijeme finansijske krize 2009. godine. Sa jedne strane zemlje sa juga teško pogođene pandemijom kao što su Italija i Španija traže veću finansijsku solidarnost od svojih sjevernih susjeda. Oni sa svoje strane, posebno Njemačka i Holandija, manje pogođene virusom, oklijevaju da plaćaju zemljama kojima zamjeraju na budžetskoj nedisciplini za vreme godina rasta.
Njemačka kancelarka Angela Merkel danas je obećala u duhu solidarnosti mnogo veće doprinose njene zemlje budžetu EU za jedan ograničen period. Ona je međutim ponovo isključila svako udruživanje nacionalnih dugova, što u različitim oblicima traže Madrid, Rim i Pariz, a što se najčešće opisuje izrazom "korona obveznice".
Bonus video:
