Oporavak od koronavirusa je sada novi izgovor evropskih gastronacionalista. Kako piše portal „Politiko“, vlade širom Evrope koriste pandemiju kako bi progurale protekcionističku agendu koja konzumiranje lokalnih proizvoda praktično izjednačava sa patriotizmom, što prema mišljenju pojedinih posmatrača prijeti jedinstvenom tržištu EU.
„Pozivam na prehrambeni patriotizam, na poljoprivredni patriotizam“, kazao je prošle nedjelje na radiju francuski ministar poljoprivrede Didije Giljem, podstičući građane da jačaju konkurentnost francuskih poljoprivrednika kupujući francuske jagode i paradajz, a ne španske iako su oni jeftiniji.
Međutim, kako piše „Politiko“, ima država koje su otišle još dalje od Francuske.
Naime, poljska vlada je prozvala i posramila 15 domaćih prerađivača zbog toga što uvoze mlijeko iz drugih država EU, umjesto da ga kupuju od poljskih farmera.
„Ekonomski patriotizam ovih preduzeća izaziva zabrinutost“, navela je vlada u saopštenju koje je objavila na internetu, mada je kasnije uklonila spisak mljekara koje su koristile strano mlijeko u prvom kvartalu 2020.
Ovaj potez je naljutio poljsko udruženje mljekara, koje je ministru poljoprivrede Krištofu Ardanovskom uputilo pismo u kojem su prema pisanju „Politika“ naveli da kompanije uvoze manje od jedan odsto stranog mlijeka i da to ne utiče na cijene mliječnih proizvoda.
„Država koja je ponosna na svoj izvoz hrane visokog kvaliteta treba da se uzdrži od svake vrste protekcionističkih inicijativa, zbog sopstvene bezbjednosti“, navodi se u pismu udruženja, ističući da poljski mliječni sektor izvozi oko 30 odsto svoje proizvodnje.
U Austriji, ministarka poljoprivrede Elizabet Kustinger najavila je prošlog utorka da vlada radi na „regionalnim bonusima“ za hranu.
Lokalna hrana će imati određene prednosti kako bi se ojačao taj sektor pogođen krizom koju je izazvao koronavirus, prenijeli su austrijski mediji. Međutim Beč je istakao da će morati da se pobirnu da je to u skladu sa standardima međunarodne i EU trgovine.
Od početka marta, francuska vlada je u pregovorima sa supermarketima u toj zemlji oko kupovine lokalne svježe hrane. Kao rezultat toga, najveći francuski maloprodajni lanci skoro potpuno su se prebacili na lokalne snabdjevače.
Predsjednica Nacionalne unije poljoprivrednik Engleske i Velsa Minet Beters kazala je ranije ovog mjeseca da će pisati Donjem domu parlamenta da se založe da uvijek kada je to moguće nabavka ide od lokalnih snabdjevača.
Slični pozivi su se mogli čuti u Portugalu, Grčkoj i Bugarskoj, ističe briselski portal.
U međuvremenu tržište za mnoge poljoprivredne proizvode je uzdrmano zbog masovnog zatvaranja restorana i zbog uvođenja restriktivnih mjera, što je rezultiralo učestalim pozivima Evropljanima da jedu patriotski.
Belgijancima je rečeno da jedu više prženog krompira, Francuzima da jedu više sireva, a Britancima da piju više čaja (sve dok sadrži mlijeko) kako bi se izborili sa kombinacijom viška na tržištu i pada potražnje.
Ipak ovakav gastropatriotizam je izazvao zabrinutost kod pojedinih koji ukazuju na posljedice za fer konkurenciju na jedinstvenom tržištu EU.
Njemačka ministarka poljoprivreede Julija Klukner, upozorila je u srijedu tokom video-konferencije svoje evropske kolege na opasnosti „nacionalističkog konzumerizma“, naglašavajući da države EU treba da se uzdrže od implementacije protekcionističkih politika kako bi pomogle oporavku ekonomije.
„Prekogranični lanci snabdijevanja i sloboda kretanja robe su ključni za garantovanje bezbjednog snabdijevanja građana. Upravo zbog toga sam protiv „nacionalističkog konzumerizma“. To je samo naizgled snaga koja će brzo izblijedjeti. Ne smijemo ugroziti dostignuća jedinstvenog tržišta“, navela je ona u saopštenju.
Dodjela državnih subvencija za krizom pogođene farmere još jedan je razlog sporenja u Briselu, piše „Politiko“.
Osam država EU je iskoristilo privremeno popuštanje regulativa o konkurentnosti unutar EU i obećalo svojim poljoprivrednicima državnu pomoć od ukupno 1,2 milijarde eura, kazao je evropski ministar poljoprivrede Januš Vojčehovski. Međutim, on je kasnije i sam kazao da je „neophodno pratiti situaciju jer postoji rizik da to nije dobro za fer konkurenciju, za zajedničko tržište“.
Brisel je popuštanjem regulativa omogućio Finskoj da svojim poljoprivrednicima pomogne sa 30 miliona eura, a Italija je napravila program kreditnih garancija od 100 miliona eura za svoj poljoprivredni sektor.
Merđutim, „Politiko“ ističe da je jedan od najvećih paketa pomoći koje je Komisija odobrila onaj u Holandiji gdje je država pomogla proizvođačima cvijeća, krompira i povrća sa 650 miliona eura.
Poljski premijer Mateuš Moravjecki je uputio pismo Vojčehovskom u kojem tvrdi da državna pomoć mada „neophodna“ stvara „nove rizike od drastičnog produbljivanja razlika u razvoju i uslova poljoprivredne konkurencije na zajedničkom tržištu EU“.
Portparol Evropske komisije je kazao da ograničavanjem državne poljoprivredne pomoći na 100 000 eura po farmi „ima za cilj da se izbjegne da države članice pretjerano pomažu svojim kompanijama i na taj način stavraju nepravedne uslove za ostale učesnike jedinstvenog tržišta“.
Bonus video:
