Paket ekonomskog oporavka dogovoren u utorak nakon maratonskog samita EU zadovoljava većinu političkih težnji oduševljenih lidera - ali djeluje da su njegova finansijska dostignuća daleko manje značajna.
Nakon 90 sati svađanja i prepiranja između bogatih sjevernih i siromašnijih južnih država oko razmjera paketa, velika nagrada za države najteže pogođene pandemijom je paket od 312 milijardi eura bespovratnih grantova.
Međutim, Rojters ističe da to predstavlja samo 0,75 odsto BDP Evropske unije tokom perioda od 2021. do 2023 - kada sredstva treba da budu dodijeljena - u vrijeme kada njene ekonomije padaju deset puta više od te cifre.
Prava vrijednost pomoći tokom sljedećih dvije i po godine, kada će potrebe oporavka biti najveće, vjerovatno će biti još niža. Karsten Brzeski, ekonomista za eurozonu u ING banci, kazao je da će ekonomski uticaj paketa vjerovatno biti „marginalan“. „Pored toga, imajući u vidu da će fond postati funkcionalan 1. januara, novac vjerovatno neće doći do bilo koje ekonomije prije sredine 2021. Što je prilično kasno“, kazao je on za britansku agenciju.
Međutim, postoji razlog zbog kojeg je predsjedavajući samita Šarl Mišel nazvao sporazum „ključnim trenutkom“ za Evropu i „konkretnim pokazateljem“ njenog jedinstva.
Brzeski smatra da bi bilo pogrešno potcijeniti političku simboliku, jer je neuspjeh mogao posijati „novo sjeme“ za eventualni raspad monetarne unije eurozone. EU su proteklih deset godina pogodile dužnička i migrantska kriza a, nedavno, i problematični izlazak Britanije, jedne od glavnih članica, i nedostatak solidarnosti i koordinacije u reakciji na kovid-19.
Postojao je strah da bi sa novim sporenjima oko politike i pravca, EU postala samo više izložena euroskeptičnim, nacionalističkim i protekcionističkim snagama.
Dogovor, prema pisanju Rojtersa, nosi snažnu poruku zajedničke namjere u obilježavanju najvećeg koraka koji je EU napravila ka bližoj ekonomskoj integraciji u posljednjih nekoliko decenija. To podrazumijeva da će sredstva sa tržišta prvi put podići Evropska komisija u ime svih njih kako bi ih podijelila kroz grantove, a ne kredite.
Za mnoge taj korak je presudan.
Danijel Gros, šef Centra za Evropske političke studije u Briselu kazao je da ukupni fond za oporavak od 750 milijardi u grantovima i kreditima možda izgleda malo posebno za toliko godina, ali će se on približiti ukupnim mjerama fiskalnog stimulansa koji preduizimaju same države članice. On tvrdi da će vladina potrošnja povećati državni dug, prije ili kasnije rezultirajući porezima koji će morati da plate potrošači. EU dug neće imati isti efekat i stoga će snažnije uticati na potražnju od državne deficitne potrošnje.
Uprkos atmosferi trijumfa zbog teško postignutog dogovora, prisutne su bojazni da su lideri smanjili ambicije povodom klimatskih promjena i digitalizacije.
Aktivisti za borbu protiv klimatskih promjena tvrde da je konačni sporazum mješavina velikih suma novca opredijeljenih za zelene investicije ali i rezova kada su u pitanju ključni klimatski programi i nedostatka pravila koja bi garantovala da se novac ne koristi za podršku investicijama štetnim po životnu sredinu.
Paket je značajno umanjio digitalni budžet osmišljen kako bi pomogao EU da sustigne Sjedinjene Države i Kinu u ključnim tehnologijama i utiče na njihov eskalirajući konflikt.
Naravno da je novac neophodan za ekonomije u posrnuću, kazao je za Rojters Erik Nilsen, glavni ekonomista UniCredit banke, ali isto tako potrebna je ekološki i tehnološki održiva ekonomija.
„Djeluje kao da jedan broj političkih lidera ne gleda šumu jer se se fokusira na grane drveća“, kazao je Nilsen.
Ključni elementi paketa za oporavak
1. Ključna stavka dogovora je novi elemenat u političkom procesu EU: EK će pozajmiti sredstva na tržištu i zatim veliki dio novca dati bespovratno, umjesto u vidu kredita, državama kojima je najpotrebniji ekonomski stimulans.
2. Grantovi primoravaju blok da stvori novac kako bi vratila pozajmljeno do 2058. godine. Lideri su se dogovorili da:
- Njemačka, Švedska i Holandija izgube sadašnji rabat na sumu PDV-a koji proslijede EU,
- države EU će uvesti poreze na nerecikliranu plastiku i prihod od toga proslijediti EU,
- od 2023. uvodi se porez na robu koja se uvozi u EU iz država sa slabijim standardima za emisije štetnih gasova od onih u bloku,
- porez na finansijske transakcije je još jedna opcija kao i novac od primjene sistema trgovine emisionim jedinicama na pomorski i sektor avijacije.
Ti novi porezi bi odmah bili usmjereni za otplatu kredita od 750 milijardi eura, ali će oni postati dio realnosti EU u narednih 38 godina.
3. Grantovi će biti dodijeljeni zemljama koje predstave planove za jačanje potencijalna nacionalnog rasta, stvaranje radnih mjesta i ekonomske i socijalne otpornosti njihovih ekonomija. Planovi takođe podrazumijavaju ekonomije koje su usmjerene na zaštitu životne sredine u skladu sa godišnjim preporukama EK. Za dodjelu grantova neophodno je odobrenje kvalifikovane većine vlada EU i vezani su za ispunjenje ciljeva. Ukoliko bilo koja vlada EU ne smatra da su ti ciljevi ispunjeni može zatražiti od EU lidera da o tome razgovaraju u roku od tri mjeseca.
Novac je takođe vezan sa poštovnje vladavine prava - što predstavlja problem za Poljsku i Mađarsku koje su pod istragom EU zbog vladavine prava.
4. Za podršku planu oporavka, države koje najviše doprinose budžetu EU poput Holandije, Švedske, Austrije, Danske i Njemačke, dobiće mnogo veće rabate od ranijih na njihov godišnji doprinos EU na osnovu veličine njihovih ekonomija.
Bonus video:
