Evropska unija juče je saopštila da ne priznaje Aleksandra Lukašenka za predsjednika Bjelorusije i najavila sankcije protiv režima, dok je bjeloruski lider pojačao napore da zadrži kontrolu nad zemljom naredivši bezbjednosnim snagama da okončaju nerede u prijestonici Minsku.
„Više u Minsku neće biti nereda bilo kakve vrste“, kazao je on najavljujući novu policijsku ofanzivu u glavnom gradu. „Ljudi su umorni. Narod traži mir i tišinu“, kazao je Lukašenko.
Ranije juče policija je rastjerala demonstrante i uhapsila dvije osobe ispred fabrike traktora, a takođe je preuzela kontrolu nad pozorištem u Minsku gdje su se demonstranti okupljali u znak protesta zbog smjene reditelja koji je otpušten jer je podržao opoziciju.
Ipak, nije bilo naznaka o većoj policijskoj operaciji za razbijanje demonstracija. Stotine ljudi okupile su se i juče ispred Ministarstva unutrašnjih poslova, gdje se nalazio veliki broj policajaca koji nijesu reagovali.
Evropska unija je juče održala vanredni samit zbog krize u Bjelorusiji na kojem su lideri odbacili rezultat izbora 9. avgusta i najavili finansijske sankcije protiv zvaničnika za koje blok smatra da su odgovorni za izbornu prevaru i napade na demonstrante. „Ovdje se radi o bjeloruskom narodu i njegovom legitimnom pravu da odlučuju o budućnosti zemlje“, kazala je šefica Evropske komisije Ursula fon der Lajen. „Evropska unija je na strani bjeloruskog naroda“, kazala je ona.
Slične komentare uputio je i američki predsjednički kandidat Džo Bajden.
„Hrabri građani Bjelorusije pokazuju da ih neće ućutkati teror i tortura“, objavio je on na Tviteru dodajući da Rusija ne treba da se miješa. „Ovdje se ne radi o geopolitici već o pravu da biraju lidera“.
Predsjednik Evropskog savjeta Šarl Mišel je jasno stavio do znanja da EU ne priznaje rezultat izbora i pozvao je Lukašenka da oslobodi stotine uhapšenih demonstranata.
Međutim, EU nije uputila direktan zahtjev za održavanje novih izbora, a pojačala je pozive za „inkluzivni nacionalni dijalog“, ističe britanski „Gardijan“. EU želi da izbjegne ponavljanje nasilja u susjednoj Ukrajini, gdje je promoskovski lider zbačen prije šest godina što je izazvalo rusku vojnu intervenciju i sukob. Prema pisanju „Politika“ evropske diplomate i zvaničnici se nadaju da će sadašnja kriza biti riješena unutar Bjelorusije i oprezni su u saopštenjima kako ne bi dali Rusiji povod za vojno uplitanje.
„Bjelorusija mora da nađe svoj put, to se mora dogoditi kroz dijalog unutar zemlje i ne smije biti intervencije spolja“, kazala je njemačka kancelarka Angela Merkel. Ona je otvoreno kazala da ne vidi sebe u ulozi posrednika u krizi ističući da je pokušala da telefonira Lukašenku, ali da je on odbio da razgovara zbog čega je kancelarka izrazila žaljenje.
Evropski zvaničnici tvrde da se situacija u Bjelorusiji razlikuje od one u Ukrajini, najviše zbog toga što bjeloruska opozicija želi da se riješi Lukašenka, a ne da prekine veze s Rusijom.
„Bjelorusija nije Evropa“, kazao je evropski komesar za industriju Tjeri Breton. „Bjelorusija je zaista snažno povezana s Rusijom i većina stanovništva zalaže se za snažne veze s Rusijom“.
Međutim, prema pisanju Rojtersa, pojedini evropski zvaničnici naročito u državama blizu granice s Bjelorusijom zalažu se za snažniju podršku tamošnjoj opoziciji i za uzvraćanje ukoliko Moskva podrži napore za gušenje protesta. Kremlj je sada suočen s izborom da podrži Lukašenka i vidi da li će uspjeti da ostane na vlasti ili pokuša da učestvuje u prenosu vlasti na lidera koji bi zadržao Minsk u orbiti Moskve.
Visoki ruski zvaničnici juče su pozvali zapadne lidere da se ne miješaju u situaciju u Bjelorusiji, a ruski šef diplomatije Sergej Lavrov je optužio nekoliko država EU da se „bore za postsovjetski prostor“.
Ovi komentari odražavaju sve zastupljeniji stav da bi Lukašenko mogao preživjeti najveće proteste tokom 26 godina na vlasti, navodi „Gardijan“. „Ono što je najvažnije u sadašnjoj situaciji jeste da izbjegnemo strano uplitanje“, kazao je novinarima portparol Kremlja Dmitrij Peskov. „Nažalost, pokušaja takvog direktnog uplitanja spolja je bilo“, kazao je Peskov. Rusija se do sada uglavnom uzdržavala da pruži direktnu pomoć Lukašenku, makar javno. Međutim, Putin i Lukašenko su od subote tri puta razgovarali putem telefona a ima naznaka i o drugim kontaktima na visokom nivou. U utorak veče avion Tu-214, koji je koristio šef ruske obavještajne službe FSB odletio je za Minsk i vratio se nekoliko sati kasnije. Peskov je kazao da nema informacije o letu.
Rusija nije poslala vojnu pomoć Bjelorusiji, kazao je Peskov i dodao: „Za tim u ovom trenutku nema potrebe, a zapravo, bjelorusko rukovodstvo je priznalo da to sada nije potrebno.“
U izjavama za rusku državnu televiziju, Lavrov je optužio Poljsku, Litvaniju, Estoniju i parlament EU za pokušaj miješanja u Bjelorusiji.
„Niko ne krije da se ovdje radi o geopolitici, o borbi za postsovjetski prostor“, kazao je on. „Vidjeli smo ovu borbu i u prethodnim fazama nakon što je Sovjetski Savez prestao da postoji. Posljednji primjer je, naravno, Ukrajina“, kazao je Lavrov.
Neophodni rezultati da protesti ne bi počeli da jenjavaju
Bjeloruska opozicija je suočena s problemom kako da protesti ne izgube zamah. U utorak nezavisni sindikati najavili su formiranje nacionalnog štrajkačkog odbora kako bi koordinisali ativnosti u zemlji.
Međutim, reakcije su mješovite, ističe portal „Politiko“. Štrajk u državnim medijima jenjava, a uprkos tome što je nekoliko uglednih novinara napustilo program, televizija je i dalje glavno propagandno oružje Lukašenka.
Međutim, zaposleni u ključnoj bjeloruskoj fabrici juče su štrajkovali treći dan za redom.
Rifor Astafenija, osnivač Centra za nove ideje u Minsku, vjeruje da će sudbina štrajkova zavisiti od ponašanja političara koji pokušavaju da pregovaraju transfer vlasti s Lukašenkom. „Dalja dešavanja zavise i od toga hoće li ključni zvaničnici promijeniti strane“, kazao je on za „Politiko“.
Andrej Kazakevič direktor organizacije „Politička sfera“ smatra da bi štrajkovi mogli početi da jenjavaju ukoliko brzo ne daju rezultate. „Međutim, stepen politizacije društva je toliko visok da bi protesti mogli ponovo izbiti za mjesec-dva“, kazao je on za briselski portal. On smatra da opozicija i dalje ima i druge načine da izvrši pritisak na režim da „počne pregovore i traži kompromis“. „Moguć je bojkot državnih institucija, poput državnih banaka. U svakom slučaju, sposobnost državnih organa da donose i djeluju u skladu s odlukama će biti ugrožena, a radna disciplina će padati“, kazao je Kazakevič za „Politiko“.
Bonus video:
