Lideri EU razgovaraće danas o kompromisu o kojem je pregovarala predsjedavajuća EU, Njemačka, s ciljem da Mađarska i Poljska skinu veto na sporazum o budžetu EU.
Kompromis predviđa odlaganje primjene mehanizma zaštite vladavine prava dok ga ne potvrde sudije EU.
Nakon tronedeljnog veta, iznošenja političkih stavova, pretnji i mogućnosti da budu isključene iz stimulativnog paketa za oporavak od korona krize, Mađarska i Poljska su signalizirale da su spremne da odblokiraju odobravanje budžeta EU za period 2021-2027. i fonda za oporavak od ukuno 1,8 hiljada milijardi eura.
U zamjenu su te dvije zemlje dobile neke koncesije u mehanizmu zaštite demokratije i vladavine prava, što će morati da odobre lideri EU na dvodnevnom samitu koji počinje danas.
"Postoji kontura privremenog sporazuma o budžetu EU i mehanizmu uslovljanja (budžetskih sredstava poštovanjem vladavine prava)", rekao je novinarima poljski predsednik Andžej Duda u Pragu poslije razgovora sa češkim kolegom Milošem Zemanom.
"Rad i razgovori traju. Taj sporazum je rezultat velikih napora poljske i mađarske strane ali i nemačkog predsedavanja (EU)", dodao je Duda, prenosi AFP.
Njemačka, predsjedavajuća EU do kraja godine, pregovara sa obje zemlje o "interpretativnoj deklaraciji" koja će biti dodata mehanizmu, a na to se u Budimpešti i Varšavi gleda sa velikom zabrinutošću.
Mehanizam vladavine prava omogućava da se zaustavi isplata novca EU nekoj članici zbog korupcije i sukoba interesa, kao i kada je ugrožena nezavisnost sudija.
Premijeri Mađarske i Poljske, Viktor Orban i Mateuš Moravjecki, kažu da taj novi instrumet predstavlja "upad" u njihov nacionalni suverenitet i strahuju da bi mogao da bude korišćen protiv njih i po drugim pitanjima, poput migracije i LGBTI prava.
Deklaracija zadržava mehanizam neokrnjenim i navodi da se neće koristiti proizvoljno.
Primena će "biti objektivna, poštena, nepristrasna i zasnovana na činjenicama, uz obezbedjenje odgovaraućeg postupka, nediskriminacije i jednakog tretmana članica", navodi se u tekstu u koji je EURACIV.com imao uvid.
Deklaracija uključuje tzv. "kočnicu za slučaj opasnosti" tako da pojedinačna zemlja može da izrazi neslaganje sa EU liderima oko procedure sankcionisanja, iako se za aktiviranje mehanizma neće zahtevati jednoglasnost.
U deklaraciji se navodi i da Evropska komisija neće pokrenuti proceduru protiv neke zemlje dok Sud pravde EU ne presudi o mehanizmu, pošto Budimpešta i Varšava namjeravaju da ospore legalnost mehanizma za očuvanje vladavine pžrava pred evropskim sudijama.
Kao rezultat, aktiviranje mehanizma moglo bi da bude odloženo do poslije izbora u Mađarskoj 2022.
"Komisija namjerava da razvije i usvoji smjernice o načinu primjene procedure, uključujući metodologiju po kojoj će se raditi procjene (stanja vladavine prava)", piše u tekstu.
"Te smernice će biti razvijene u konsultacijama sa članicama" i "biće završene poslije presude Suda pravde", dodaje se u dokumentu. "Dok smjernice ne budu gotove, Komisija neće predlagati mjere u okviru mehanizma".
Španske diplomate kažu da je većina članica spremna da prihvati uključivanje Suda pravde EU, iako to znači odlaganje primjene mehanizma.
Ako lideri EU prihvate deklaraciju na samitu koji se održava danas i sutra, diplomate kažu da bi proces odobravanja budžeta EU i fonda za oporavak mogao biti ponovo aktiviran još ove nedjelje.
Ipak, prve tranše iz fonda za oporavak od 750 milijardi eura neće biti realizovane prije ljeta jer prethodno u svih 27 članica mora da se završi ratifikacija sporazuma o budžetu EU.
Bonus video:
